Ԛ (slovo ćirilice)
Ćirilično slovo Ԛ ԛ | |||||
---|---|---|---|---|---|
Pozicija u Unikodu | |||||
Veliko: U+04B8 | |||||
Malo: U+04B9 | |||||
Slova srpske azbuke | |||||
А | Б | В | Г | Д | Ђ |
Е | Ж | З | И | Ј | К |
Л | Љ | М | Н | Њ | О |
П | Р | С | Т | Ћ | У |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
Slova ostalih slovenskih jezika | |||||
А́ | А̀ | А̄ | Ґ | Ґ | Ѓ |
Ѓ | Ѐ | Е́ | Е̄ | Ё | Є |
З́ | Ѕ | Ѝ | И́ | І | Ї |
Й | Ќ | О́ | О̀ | Ō | С́ |
У́ | У̀ | Ў | Щ | Ъ | Ы |
Ь | Э | Ю | Я | ||
Slova neslovenskih jezika | |||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ |
Ҕ | Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ |
Ԃ | Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ |
Ӂ | Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ |
Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź |
Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ |
Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ |
Ӊ | Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ |
Ԋ | Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ |
Ԥ | Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ |
Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ |
Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ |
Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ |
Ҿ | Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ |
Э̆ | Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ |
Є̈ | Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ |
Ԝ | Ӏ | ||||
Istorijska slova | |||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ |
Ѿ | Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ |
Ѧ | Ѫ | Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ |
Ѳ | ֹѴ | Ѷ | Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ |
Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ |
ꙮ | |||||
Sva slova ćirilice |
Ԛ ԛ (Ԛ ԛ; iskošeno: Ԛ ԛ) je deo ćirilične neslovenske azbuke.[1] Slovo se koristi u azerskom (azerbejdžanskom) jeziku. Zove se Kua.
Oblik slova je izveden od ćiriličnog slova Q (Ԛ ԛ) i vertikalne crtice u sredini.
Ԛ se koristi u pismu azerskog i altajskih jezika, gde predstavlja zvučnu postveolarnu afrikatu /q/, poput izgovora ⟨đ⟩ u „đipiti“. Odgovarajuće slovo u latiničnom pismu je ⟨Q q⟩.
U Altaju predstavlja zvučnu alveolo-palatalnu afrikatu /q/.
Ԛ odgovara drugim ćiriličnim pismima digrafima ⟨dž⟩ ili ⟨kua⟩, ili sledećim slovima:
• Қ қ: K sa silaznicom;
• Ӄ ӄ: kukasto K;
• Ҡ ҡ : baškirskog K;
• Ԟ ԟ : aleutsko K;
• Q q: Ku.
Od 1958. do 1991. godine, Kua je korišćeno u azerbejdžanskom pismu za predstavljanje zvuka /q/. Ovo slovo se nalazi u imenu Azerbejdžana (na ćirilici): «Azәrbajҹan».
Azerbejdžanska ćirilica i ⟨ԛ⟩ i dalje se koriste za pisanje azerskog jezika u Dagestanu.
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]Znak | Ԛ | ԛ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER QA | CYRILLIC SMALL LETTER QA | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1306 | U+051A | 1307 | U+051B |
UTF-8 | 212 154 | D4 9A | 212 155 | D4 9B |
Numerička referenca znaka | Ԛ | Ԛ | ԛ | ԛ |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Pristupljeno 2011-05-20.
Greška kod citiranja: <ref>
oznaka „Unicode” definisana u <references>
grupi „” nema sadržaja.