23. avgust
Appearance
23. avgust (23.08) je 235. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (236. u prestupnoj godini) Do kraja godine ima još 130 dana.
Događaji
[uredi | uredi izvor]avgust | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
- 1268 — Vojska Karla Anžujskog je porazila gibelinske pristalice cara Konradina kod Taljakoca, što je označilo pad dinastije Hoenštaufen sa trona Svetog rimskog carstva i Sicilije.
- 1514 — Turski sultan Selim I pobedio je u bici kod Čaldirana persijskog šaha Ismaila, potom je osvojio Siriju (1516).
- 1775 — Kralj Engleske Džordž III proglasio je američke koloniste, koji su u aprilu počeli borbe za nezavisnost američkih država, pobunjenicima i unajmio 20.000 nemačkih plaćenika da se obračunaju s njima. Američki rat za nezavisnost završen je pobedom kolonija 1783.
- 1839 — Na početku Opijumskog rata sa Kinom, Velika Britanija je zauzela Hongkong.
- 1914 — Japan je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.
- 1939 — Ministri inostranih poslova Nemačke i SSSR Joahim fon Ribentrop i Vjačeslav Mihajlovič Molotov potpisali su u Moskvi sporazum o nenapadanju, kojim je Hitleru otvoren put da napadne Poljsku.
- 1942 — Počela je bitka za Staljingrad, najveća bitka u Drugom svetskom ratu. Završena je 2. februara 1943. katastrofalnim porazom Nemaca i njihovih saveznika, koji je označio prekretnicu Drugog svetskog rata na evropskom ratištu.
- 1944 —
- Savezničke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile francuski grad Marselj.
- Kralj Mihaj je raspustio proosovinsku vladu generala Jona Antoneskua i stavio Rumuniju na stranu Saveznika do kraja Drugog svetskog rata.
- 1945 — Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet višak zemlje i poljoprivredne imovine zemljoposednicima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.
- 1958 — TVB započinje emitovanje svog prvog programa — Dnevnika u 20 sati.
- 1962 — Američki telekomunikacioni satelit „Telstar” emitovao je prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.
- 1973 — Pljačkaš banke u Stokholmu uzeo je četvoro ljudi za taoce. Tokom šest dramatičnih dana između pljačkaša i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao „Stokholmski sindrom”.
- 1979 — Prvak Boljšoj baleta Aleksandar Godunov zatražio je i dobio politički azil u SAD.
- 1990 — Sovjetska republika Jermenija objavila je nezavisnost, a Estonija je počela pregovore o odvajanju od tadašnjeg Sovjetskog Saveza.
- 1992 — Oko 200 mladih neonacista je u prisustvu stotina oduševljenih pristalica napalo hostel za izbeglice u nemačkom gradu Rostok i sukobilo se sa policijom.
- 1996 —
- Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinović i Mate Granić potpisali su u Beogradu, u Palati federacije, sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu je prethodio susret predsednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, 7. avgusta u Atini.
- U Beogradu je otvorena kancelarija za vezu haškog Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Kancelarija je otvorena na osnovu sporazuma koji su vlasti SRJ i predstavnici UN, posle višemesečnih pregovora, potpisale u Njujorku.
- 1999 — Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici „Mir” 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.
- 2000 — Avion Erbas A320 kompanije „Galf er” sa 135 putnika i osam članova posade srušio se u vode Zaliva, na pet kilometara severno od obale Bahreina. Uzrok pada bio je požar u jednom od motora. U udesu nije bilo preživelih.
- 2001 — Japanski sud doneo je odluku da centralna vlada mora da plati odštetu od 375.000 dolara petnaestorici Korejaca koji su odmah po završetku Drugog svetskog rata preživeli eksploziju na japanskom brodu.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]- 1754 — Luj XVI, francuski kralj (1774—1792). (prem. 1793)
- 1864 — Elefterios Venizelos, grčki državnik. (prem. 1936)
- 1908 — Artur Adamov, francuski književnik jermenskog porekla. (prem. 1970)
- 1910 — Đuzepe Meaca, italijanski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 1979)
- 1912 — Jara Ribnikar, srpska književnica, prevodilac i učesnica Narodnooslobodilačke borbe. (prem. 2007)
- 1912 — Džin Keli, američki glumac, plesač, pevač, reditelj, scenarista, producent i koreograf. (prem. 1996)
- 1923 — Efraim Kišon, izraelski pisac-satiričar, dramaturg, scenarista i reditelj. (prem. 2005)
- 1924 — Robert Solou, američki ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju (1987). (prem. 2023)
- 1929 — Zoltan Cibor, mađarski fudbaler. (prem. 1997)
- 1939 — Milan Vlajčić, srpski novinar, književnik i književni i filmski kritičar. (prem. 2022)
- 1942 — Nensi Riči, američka teniserka.
- 1945 — Rita Pavone, italijanska muzičarka i glumica.
- 1947 — Goran Sultanović, srpski glumac.
- 1950 — Miljenko Dereta, srpski reditelj, scenarista i aktivista nevladinog sektora. (prem. 2014)
- 1953 — Miodrag Čolić, penzionisani je brigadni general sanitetske službe Vojske Srbije, bivši dekan Medicinskog fakulteta VMA, profesor kliničke imunologije u penziji i akademik SANU.[1]
- 1966 — Rik Smits, holandski košarkaš.
- 1970 — Džej Mor, američki glumac, komičar, scenarista i radijski voditelj.
- 1970 — River Finiks, američki glumac, muzičar i aktivista za prava životinja. (prem. 1993)
- 1971 — Demetrio Albertini, italijanski fudbaler.
- 1974 — Konstantin Novoselov, ruski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (2010).
- 1976 — Boško Obradović, srpski političar i književnik.
- 1977 — Jelena Rozga, hrvatska pevačica.
- 1978 — Kobi Brajant, američki košarkaš. (prem. 2020)
- 1980 — Nenad Vučković, srpski rukometaš.
- 1984 — Andreana Čekić, srpsko-crnogorska pevačica.
- 1984 — Glen Džonson, engleski fudbaler.
- 1986 — Evandro Goebel, brazilski fudbaler.
- 1987 — Daren Kolison, američki košarkaš.
- 1988 — Olga Govorcova, beloruska teniserka.
- 1988 — Džeremi Lin, američki košarkaš.
- 1990 — Rajan Brokof, australijski košarkaš.
- 1990 — Set Kari, američki košarkaš.
- 1990 — Čaba Silađi, srpski plivač.
- 1994 — Ogast Ejms, kanadska pornografska glumica (prem. 2017)
- 1994 — Jusuf Nurkić, bosanskohercegovački košarkaš.
- 1995 — Kameron Nori, britanski teniser.
Smrti
[uredi | uredi izvor]- 406 — Radagajst, kralj Gota.
- 1305 — Vilijam Volas, vođa Škota u borbi protiv Engleza. (* otprilike 1272)
- 1863 — Mihail Semjonovič Ščepkin, ruski glumac.
- 1926 — Rudolf Valentino, američki glumac italijanskog porekla. (* 1895)
- 1944 — Abdul Medžid II, turski sultan. (* 1868)
- 1966 — Ivan Sarić, pionir vazduhoplovstva. (* 1876)
- 1989 — Nebojša Mitrić, srpski vajar. (* 1931)
- 1999 — Hasan II, marokanski kralj. (* 1929)
- 2000 — Milivoje Mića Tomić, srpski glumac. (* 1920)
- 2022 — Božidar Delić, srpski general. (* 1956)
- 2023 — Jevgenij Prigožin, ruski vojni komandant i preduzetnik. (*1961)
Praznici i dani sećanja
[uredi | uredi izvor]- Međunarodni praznici
- 1821 — Meksiko je proglasio nezavisnost od Španije.
- 1990 — Jermenska SSR objavila je nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja:
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]- ^ „Miodrag Čolić”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 25. 1. 2024.