Jakutija
Republika Saha (Jakutija) Respublika Saha (Яkutiя) Saha Өrөspүүbүlүkэtэ | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Dalekoistočni |
Glavni grad | Jakutsk |
Površina | 3.078.100 km2 |
Stanovništvo | 2018. |
— broj st. | 964.330 |
— gustina st. | 0,31 st./km2 |
Zvanični veb-sajt |
Jakutija (rus. Якутия) ili Saha (rus. Саха, jak. Саха), zvanično Republika Saha (Jakutija) (rus. Республика Саха (Якутия), jak. Саха Өрөспүүбүлүкэтэ — „Saha Republika”), je konstitutivni subjekt Ruske Federacije[1] sa statusom republike. To je najveća ruska autonomna republika koja zauzima prostor celog istočnog Sibira. Ulazi u sastav Dalekoistočnog federalnog okruga.
Glavni grad republike je grad Jakutsk.
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Republika je dobila ime po titularnom narodu Jakutima koji su najbrojniji narod u ovoj republici (sa oko 50%). Inače, Jakuti sebe nazivaju Sahi ili Sahalari, a svoju zemlju Saha.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Jakutija se nalazi u severoistočnom delu azijske Rusije. Predstavlja najveći nedržavni entitet na svetu, sa površinom od 3.103.200 km², pa samim tim je i najveći federalni subjekt Ruske Federacije. Na istoku se graniči sa Čukotskim autonomnim okrugom, i Magadanskom oblasti, na jugoistoku sa Habarovskom Pokrajinom, na jugu sa Amurskom oblasti i Zabajkalskom Pokrajinom, na jugozapadu sa Irkutskom oblasti i na zapadu sa Krasnojarskom Pokrajinom. Na severu njenu prirodnu liniju formiraju Laptevsko i Istočnosibirsko more. Ukupna dužina morske obale je viša od 4,5 hiljada km.
Više od 40% teritorije Jakutije se nalazi severno od linije Arktičkog kruga.
Reljef
[uredi | uredi izvor]Jakutija je zbog fizičke i geografske lokacije njene teritorije, karakteristična mnogobrojnim prirodnim uslovima i resursima. Veći deo njene teritorije obuhvaćen je planinama i visoravnima, što čini više od ⅔ njene površine, a samo ⅓ njene teritorije se nalazi u niziji. Jakutiji, takođe pripadaju i Čerski, Verhojanski i Stanovojski venac planina. A najviši vrh na planini Pobeda iznosi 3.147 m.
Zapadni deo Jakutije je jedna od najvećih visoravni, to je Srednjosibirska visoravan. Najveće nizije su: Srednjekolimska, Kolimska i istočni deo Severnosibirske nizije.
Hidrografija
[uredi | uredi izvor]Jakutija ima veliki hidrografski potencijal (700 hiljada reka i potoka i preko 800 hiljada jezera). Najveće plovne reke su: Lena (dužina - 4400 km), Viljuj (2650 km), Olenjok (2292 km), Aldan (2273 km), Kolima (2129 km), Indigirka (1726 km), Oljokma (1436 km), Anabar (939 km) i Jana (872 km).
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]1989. | 2002. | 2010. |
---|---|---|
1,081,408 | 949,280 | 958,528 |
Administrativna podela
[uredi | uredi izvor]Republika Saha obuhvata 36 podsubjekata i to 34 rejona i dva gradska okruga.
- Abijski rejon
- Aldanski rejon
- Allaihovski rejon
- Amginski rejon
- Anabarski Dolgano-Evenkijski nacionalni rejon
- Bulunski rejon
- Verhnjeviljujski rejon
- Verhnjekolimski rejon
- Verhojanski rejon
- Viljujski rejon
- Gornji rejon
- Žiganski - Evenkijski nacionalni rejon
- Kobjajski rejon
- Lenski rejon
- Megino-Kangalaski rejon
- Mirninski rejon
- Momski rejon
- Namski rejon
- Nerjungrinski rejon
- Nižnjekolimski rejon
- Njurbinski rejon
- Ojmjakonski rejon
- Olenjočki - Evenikijski nacionalni rejon
- Oljokminski rejon
- Srednjekolimski rejon
- Suntarski rejon
- Tatinski rejon
- Tomponski rejon
- Ust-Aldanski rejon
- Ust-Majski rejon
- Ust-Janski rejon
- Hangalaski rejon
- Čurapčinski rejon
- Eveno-Bitantajski nacionalni rejon
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Jakutski plesači
-
Jakutska nacionalna peć - kamelek
-
Medicinska ustanova u Jakutiji
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- (jezik: ruski) Oficialьnый server organov gosudarstvennoй vlasti Respubliki Saha (Яkutiя) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. februar 2011)