Južna Srbija (1919—1922)
Južna Srbija | |
---|---|
1918.—1922. | |
![]() Pokrajine Kraljevine SHS nakon utvrđivanja spoljnih granica 1920. godine | |
Glavni grad | Skoplje |
Regija | Jugoistočna Evropa |
Zemlja | ![]() |
Površina | 45.717 km2 |
Stanovništvo | 1.476.747 (1921) |
Događaji | |
Status | Bivše administrativno područje |
Istorija | |
• Uspostavljeno | 1918. |
• Ukinuto | 1922. |
Južna Srbija je u periodu od 1918. do 1922. godine bila geopolitički naziv za specifično administrativno područje koje je u okvirima novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca obuhvatalo 16 okruga u oblastima oslobođenim tokom Balkanskih ratova (1912-1913). Obuhvatala je Rašku, Kosovo, Metohiju i Vardarsku Srbiju, odnosno Vardarsku Makedoniju. Nije imala posebnu pokrajinsku administraciju, već je u pravnom sistemu tretirana kao posebno administrativno područje koje se po svojim društvenim specifičnostima razlikovalo od susedne Severne Srbije, sa kojom je zajedno činila pokrajinu Srbiju.[1]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ovaj članak je deo serije o istoriji Srbije, Kosova i Metohije, Crne Gore i Severne Makedonije |
Južna Srbija je obuhvatala krajeve koje su kraljevine Srbija i Crna Gora oslobodile od Osmanskog carstva u Prvom balkanskom ratu (1912-1913) i odbranile od Bugarske u Drugom balkanskom ratu (1913). Ovaj prostor je ranije nazivan i Starom Srbijom, što se prvenstveno odnosilo na oblasti stare Raške, Kosova i Metohije, gde su ponikle srpske srednjovekovne države, dok su južnije oblasti nazivane Vardarskom Srbijom ili Vardarskom Makedonijom.
Ustav i svi zakoni ranije Kraljevine Srbije stupili su na snagu u Južnoj Srbiji ukazom regenta Aleksandra 30. juna 1919. godine. Tako je ovaj prostor, koji je oslobođen 1912. i 1913. godine, izjednačen u pravnom pogledu sa starim oblastima Kraljevine Srbije tek šest godina nakon prisajedinjenja. Južna Srbija se sastojala od 16 okruga. Od toga je 12 bilo predviđeno predlogom Zakona o prisajedinjenju Stare Srbije Kraljevini Srbiji iz 1913. godine, a pripojena su još i 4 okruga koja su nakon oslobođenja bila u sastavu Kraljevine Crne Gore (Pljevaljski, Bjelopoljski, Beranski i Metohijski okrug).
Izbori za poslanike Privremenog narodnog predstavništva iz Južne Srbije održani su 30. marta 1919. godine. Izabrana su 24 poslanika.
-
Podela Makedonije 1913.
-
Okruzi (županije) Kraljevine SHS nakon utvrđivanja spoljnih granica 1920. godine
Upravna podela
[uredi | uredi izvor]- |
|
|
|
|
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
- Stara Srbija
- Južna Srbija
- Vardarska banovina
- Vardarska Makedonija
- Vardarska Srbija
- Srbi u Severnoj Makedoniji
- Srbi u Crnoj Gori
Reference
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Jovanović, Vladan (2002). Jugoslovenska država i Južna Srbija 1918-1929: Makedonija, Sandžak, Kosovo i Metohija u Kraljevini SHS. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
- Petranović, Branko (1980). Istorija Jugoslavije 1918-1978. Beograd: Nolit.
- Petranović, Branko (1988). Istorija Jugoslavije 1918-1988. 1. Beograd: Nolit.
- Ristanović, Petar (2012). „Administrativne promene na prostoru Stare Srbije 1912-1941” (PDF). Baština: glasnik. 32: 171—194. Arhivirano iz originala 02. 06. 2020. g. Pristupljeno 03. 05. 2024.
- Stanković, Đorđe Đ. (1981). „Administrativna podela Kraljevine SHS”. Istorijski glasnik. 34 (1-2): 33—46.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Stvaranje Kraljevine SHS
- Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
- Istorija Srba u savremenom dobu
- Istorija Makedonije u savremenom dobu
- Istorija Srbije u savremenom dobu
- Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu
- Istorija Crne Gore u savremenom dobu
- Odnosi Srbije i Severne Makedonije
- Odnosi Srbije i Crne Gore
- Bivša administrativna podela Srbije