D (ćiriličko)
Ćiriličko slovo Д | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
![]() | ||||||
Brojevna vrednost: 4 | ||||||
Pozicija u Unikodu | ||||||
Veliko: U+0414 | ||||||
Malo: U+0434 | ||||||
Slova slovenskih jezika | ||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
Slova neslovenskih jezika | ||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
Istorijska slova | ||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | ||||||
Sva slova ćirilice |
Д д (Д д; iskošeno: Д д ili ) je ćiriličko slovo,[1] ekvivalent latiničnom slovu D i grčkom slovu delta (Δ δ).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ćiriličko slovo Д je nastalo od grčkog slova Delte (Δ δ).
U staroslovenskoj azbuci ime slova je bilo dobro, što je značilo »dobro«.
U ćiriličkom brojevnom sistemu, slovo Д je imalo vrednost broja 4.
Oblik[uredi | uredi izvor]
Najveća razlika imeđu Д i moderne Delte (Δ) je u tome što slovo Д ima »nožice« ispod osnove slova. »Nožice« su pozajmljene iz vizantinskog uncijalnog oblika velikog Delta.
Д, kao i Л, ima dva tipografička oblika: stariji oblik u kojoj je vrh u obliku špica (kao Delta), i noviji oblik u kojoj je vrh ravan. Novija varijanta se prvi put pojavila u sredini ⅩⅨ stoleća. Danas, velika većina fontova koristi noviji oblik, dok se stariji smatra više stilskim i zbog toga ga veoma malo fontova koristi (najpoznatiji je font »Baltika«, dizajniran 1951‒52).
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/05-Russian_alphabet-%D0%94_%D0%B4.svg/50px-05-Russian_alphabet-%D0%94_%D0%B4.svg.png)
U ruskom pisanom obliku, oblik malog slova je sličan latiničkom slovu ⟨d⟩: ⟨д⟩. Južnoslovenska tipografija preferira oblik koji je nalik na malo latiničko ⟨g⟩. Oblik koji je sličan latiničkom ⟨g⟩ se koristi u ruskim školama.
Ruski, ukrajinski, beloruski i bugarski oblik velikog pisanog slova Д je identičan latiničkom pisanom D jer štampani oblik nije dovoljno lak za pisanje. Srpski i makedonski koriste drugačiji oblik koji liči na broj 2, koji je nepoznanica u Rusiji.
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Najčešće predstavlja zvučni zubni ploziv, /d/, sem kada se u ruskom jeziku nađe na kraju reči i pred bezvučnim suglasnikom, gde prelazi u (/t/) i kada stoji ispred palatalizirajućeg samoglasnika, gde prelazi u /dʲ/.
Slična i srodna slova[uredi | uredi izvor]
- Δ δ: grčko slovo Delta
- D d: slovo latinice
- Л л: slovo ćirilice
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Thomas, Paul-Louis (2012). Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe. Paris. ISBN 978-2-7204-0490-0.