Pređi na sadržaj

D (ćiriličko)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ćiriličko slovo Д
Brojevna vrednost: 4
Pozicija u Unikodu
Veliko: U+0414
Malo: U+0434
Slova slovenskih jezika
А А́ А̀ А̄ Б В Г
Ґ Ѓ Д Ђ Е Ѐ
Ё Є Ж З З́ Ѕ
И Ѝ И́ І Ї Й Ј
К Ќ Л Љ М Н Њ
О Ō П Р С
С́ Т Ћ У У́ У̀ Ў
Ф Х Ц Ч Џ Ш Щ
Ъ Ы Ь Э Ю Я
Slova neslovenskih jezika
Ӑ Ӓ Ә Ӛ Ӕ Ғ Ҕ
Ӻ Ӷ Ԁ Ԃ
Ԭ Ԫ Ӗ Ӂ Җ Ӝ
Ԅ Ӟ Ҙ Ԑ
Ӡ Ԇ Ӣ Ҋ Ӥ
Қ Ӄ Ҡ Ҟ Ҝ Ԟ Ԛ
Ӆ Ԓ Ԡ Ԉ Ԕ Ӎ Ӊ
Ң Ӈ Ԩ Ҥ Ԣ Ԋ Ӧ
Ө Ӫ Ҩ Ԥ Ҧ Ҏ
Ԗ Ҫ Ԍ Ҭ Ԏ
Ӯ Ӱ Ӳ Ү Ү́ Ұ
Ҳ Ӽ Ӿ Һ Ҵ Ҷ
Ӵ Ӌ Ҹ Ҽ Ҿ
Ы̄ Ӹ Ы̆ Ҍ Ӭ Э̆ Э̄
Э̇ Ю̆ Ю̈ Ю̄ Є̈ Я̆ Я̄
Я̆ Я̈ Ԙ Ԝ Ӏ
Istorijska slova
Ѻ Ѹ Ѡ Ѽ Ѿ
Ҁ Ѣ Ѥ Ѧ Ѫ
Ѩ Ѭ Ѯ Ѱ Ѳ ֹѴ Ѷ
Digrafi ćirilice
Sva slova ćirilice

Д д (Д д; iskošeno: Д д ili ) je ćiriličko slovo,[1] ekvivalent latiničnom slovu D i grčkom slovu delta (Δ δ).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ćiriličko slovo Д je nastalo od grčkog slova Delte (Δ δ).

U staroslovenskoj azbuci ime slova je bilo dobro, što je značilo »dobro«.

U ćiriličkom brojevnom sistemu, slovo Д je imalo vrednost broja 4.

Oblik[uredi | uredi izvor]

Najveća razlika imeđu Д i moderne Delte (Δ) je u tome što slovo Д ima »nožice« ispod osnove slova. »Nožice« su pozajmljene iz vizantinskog uncijalnog oblika velikog Delta.

Д, kao i Л, ima dva tipografička oblika: stariji oblik u kojoj je vrh u obliku špica (kao Delta), i noviji oblik u kojoj je vrh ravan. Novija varijanta se prvi put pojavila u sredini ⅩⅨ stoleća. Danas, velika većina fontova koristi noviji oblik, dok se stariji smatra više stilskim i zbog toga ga veoma malo fontova koristi (najpoznatiji je font »Baltika«, dizajniran 1951‒52).

ruski pisani oblik

U ruskom pisanom obliku, oblik malog slova je sličan latiničkom slovu ⟨d⟩: ⟨д⟩. Južnoslovenska tipografija preferira oblik koji je nalik na malo latiničko ⟨g⟩. Oblik koji je sličan latiničkom ⟨g⟩ se koristi u ruskim školama.

Ruski, ukrajinski, beloruski i bugarski oblik velikog pisanog slova Д je identičan latiničkom pisanom D jer štampani oblik nije dovoljno lak za pisanje. Srpski i makedonski koriste drugačiji oblik koji liči na broj 2, koji je nepoznanica u Rusiji.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Najčešće predstavlja zvučni zubni ploziv, /d/, sem kada se u ruskom jeziku nađe na kraju reči i pred bezvučnim suglasnikom, gde prelazi u (/t/) i kada stoji ispred palatalizirajućeg samoglasnika, gde prelazi u /dʲ/.

Slična i srodna slova[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Thomas, Paul-Louis (2012). Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe. Paris. ISBN 978-2-7204-0490-0.