Pređi na sadržaj

Libijsko more

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Libijsko more je deo Sredozemnog mora između libijske obala Severna Afrike na jugu i grčkih ostrva Kitera, Krit i Karpatos na severu.

Libijsko more (grčki, Λιβυκό Πέλαγος, Livykó Pélagos, arapski, البحر الليبي) je deo Sredozemnog mora između libijske obale i delte Nila u severnoj Africi na jugu i grčkih ostrva Kitera, Krit i Karpatos na severu. Zapadna granica ovog mora je nejasna i obično se navodi Tunis, a kao istočna granica navodi se Levantsko more.[1]

Komunicira sa Jonskim morem, na severozapadu, Kritskim morem, na severu, Egejskim morem, na severoistoku i Levantskim morem na istoku.

Upotreba naziva[uredi | uredi izvor]

Naziv Libijskog more danas se koristi jako retko uglavnom neformalno, i kao takvo ono nije upisano u mnogim kartama. Na primer Međunarodna hidrografska organizacija ne priznaje takvo more na Mediteranu.[2]

Međutim postoje izvori o korišćenju ovog naziva još iz davnih vremena, od strane drevnih kartografa i navigatora, kao što su bili:[3]

  • Polibije — 3. vek pre nove ere,
  • Strabo — 1. vek pre nove ere,
  • Plutarh — 1. vek pre nove ere.
  • Koji su u najširem smislu, celokupno Sredozemno more na obali Severne Afrike, u užem smislu smislu, smatrali more od zapadnih granica Egipta do zapadnih granica drevne Libije, i do zaliva Sidra do južne obale Krita, a u širem smislu, Libijsko more je uključivalo tzv Afričko more (latinski, Africum mare, Mare Africanum), ili područje od Zaliva e Sirta do ušća reke Oued el-Kebir u današnjem Alžiru,[4] ili, prema drugim izvorima, samo područje do istočne obale današnjeg Tunisa.[5][6]
Različita definisana južna granica Jonskog mora (takođe je severna granica Libijskog mora) crveno: IHO granice, žuta: tradicionalne granice

Geografija[uredi | uredi izvor]

Libijsko more kao deo Sredozemnog mora nalazi se severno od afričke obale drevne Libije (obala današnje istočne Libije i zapadnog Egipta, između Tobruka i Aleksandrije) i južne obale Krita. Kako ne postoje jasno definicije granica Libijskog mora, obično se uzimaju jasno definisane granice Jonskog, Egejskog, Kritskog i Levantskog mora.

Pogled iz Frangokastela sa Krita na Libijsko more. Desno na horizontu se vidi ostrvo Gavdos krajnja južna tačka Evrope

Ostrva[uredi | uredi izvor]

Libijskog more je nasuprot susednog Egejskog mora (prekrivenog ostrvima), po mišljenju pomoraca otvoreno more, jer ima samo nekoliko malih ostrva. Sva ostrva u Libijskom moru mogu se podeliti na: ostrva u grčkim teritorijalnim vodama i ostrva u libijskim teritorijalnim vodama.

Reljefna mapa Mediterana, na kojoj se vide ostrva u Libijskom moru
Ostrva u grčkim teritorijalnim vodama

Među ostrvima duž južne obale Krita spadaju:

  • Gavdos, koje je najveći od njih i jedino stalno naseljeni ostrvo na oko 30 kilometara južno od obale Krita. Ovo ostrvo se smatra i krajnjom južnom tačkom Evrope,
  • Gavdopoulos (utočište morske ptice ),
  • Kufonisi,
  • Paksimadja,
  • Krisi,
Ostrva u libijskim teritorijalnim vodama

Ova ostrva su duž libijske obale i ima ih nekoliko, mada se ona obično smatraju delovima zaliva Gabes i Sidra.

Libijsko more

Klima[uredi | uredi izvor]

Na prostrima Libijskog mora leti preovlađuju kontinentalne vazdušne mase koje stižu s juga, iz severne Afrike, ili sa severa, sa pregrejane kopnene mase istočne Evrope. Zimi preovlađuju okeanske vazdušne mase koje donose cikloni s Atlantika.

Satelitska mapa Bengazija, najvažnijeg grada u Libijskom moru

Klimu karakterišu žarka, suva leta (srednje julske temperature iznose od 19 °C do 30 °C) i blage, vlažne zime (srednje januarske temperature iznose od 2 °C do 12 °C). Proleće nastupa rano, dok je jesen duga i topla. Sneg retko pada i obično se zadržava nekoliko dana samo u severnom obodu oblasti.

Klimu ovog područja odlikuje veliki broj vedrih dana u godini.

Libijsko more je hladnije od ostatka istočnog Mediterana, posebno u delu južne obale Krita, zbog dubokog morskog dna i jakih struja.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Najvažniji grad koji se kupa u ovom moru je Bengazi u Libiji, a potom slede Ierapetra i vojna baza Timpaki, na obali Krita.

Fauna[uredi | uredi izvor]

Libijsko more je bogato i važno utočište nekih vrsta riba poput plavooke tune, za koju se veruje da je poslednja populacija mlade tune. Takođe je važno stanište za polaganje jaja morskih kornjača.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wood, L.: Sea Fishes of the Mediterranean including Marine Invertebrates, 2015, str. 4, 6.
  2. ^ „Limit of Oceans and Seas” (PDF). web.archive.org. 8. 10. 2011. Arhivirano iz originala 08. 10. 2011. g. Pristupljeno 16. 5. 2020. 
  3. ^ Libyan Sea in: George Ripley and Charles Anderson Dana, The New American Cyclopaedia: A Popular Dictionary of General Knowledge, 1861, D. Appleton and Co.
  4. ^ Tour, Louis Brion de La (1787). Atlas et tables élémentaires de géographie ancienne et moderne, adopté par plusieurs écoles royales militaires (na jeziku: francuski). J. Barbou. 
  5. ^ „Dictionary of Greek and Roman Geography (1854), LABANAE AQUAE, LIBYCI MONTES, LI´BYCUM MARE”. www.perseus.tufts.edu. Pristupljeno 16. 5. 2020. 
  6. ^ „Carte de la Méditerranée du VIIe au Ve siècle av. J.-C.”. www.cosmovisions.com. Pristupljeno 16. 5. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Libijsko more na Vikimedijinoj ostavi