Hronologija SFRJ i SKJ mart 1966.
Appearance

Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) i delovanje Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku marta meseca 1966. godine.
← februar | Hronologija SFRJ i SKJ tokom 1966. godine | april → | ||||||||||||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
3. mart
[uredi | uredi izvor]- U Ljubljani, Zagrebu i Jasenicama, od 3. do 13. marta, održano 33. svetsko prvenstvo u hokeju na ledu. Hokejaška reprezentacija Jugoslavije osvojila je 11 mesto. Prvo mesto na takmičenju osvojila je reprezentacija Sovjetskog Saveza, a drugo i treće reprezentacije Čehoslovačke i Kanade. Otvaranju prvenstva u hali „Tivoli” u Ljubljani i utakmici između reprezentacija SAD i Kanade, 3. marta prisustvovao je predsednik SFRJ Josip Broz Tito.[1]
4. mart
[uredi | uredi izvor]- U Ljubljani, 4. i 5. marta održana Druga republička konferencija Saveza omladine Slovenije na kojoj je donet zaključak da treba osetno intenzivirati idejno-vaspitno delovanje organizacije. Za novog predsednika Centralnog komiteta Saveza omladine Slovenije izabran je Janez Kocijančić.[2]
6. mart
[uredi | uredi izvor]- Delegacija Saveznog izvršnog veća, predvođena Petrom Stambolićem, na pozi nepalskog premijera, od 6. do 10. marta boravila u poseti Kraljevini Nepalu. Nakon Nepala, delegacija SIV-a boravila je u posetama Indiji i Avganistanu.[2]
10. mart
[uredi | uredi izvor]- Delegacija Saveznog izvršnog veća, predvođena Petrom Stambolićem, nakon povratka iz Nepala, od 10. do 17. marta boravila u poseti Indiji. U toku posete, Petar Stambolić je 12. marta prisustvovao otvaranju luke Paradip, u čijoj su izgradnji učestvovala jugoslovenska preduzeća. Nakon Indije, delegacija SIV-a boravila je u poseti Avganistanu.[2]
11. mart
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu održan nastavak Treće plenarne sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslaviji, čiji je prvi deo održan 25. i 26. februara. Na sednici je razmatran predlog zaključka koji je na osnovu teza i diskusije pripremila posebna Komisija CK SKJ.[2][3][4]
- U poseti Jugoslaviji, od 11. do 14. marta, boravio Ivan Bašev ministar inostranih poslova Narodne Republike Bugarske. Tokom posete vodio je razgovore sa državnim sekretarom za inostrane poslove SFRJ Markom Nikezićem.[2]
12. mart
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu umro Dušan Kveder Tomaž (1915—1966) učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, bivši komandant Glavnog štaba NOV i PO Slovenije, društveno-politički radnik i diplomata SFR Jugoslavije i SR Slovenije i narodni heroj Jugoslavije. Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja u Ljubljani.[5]
15. mart
[uredi | uredi izvor]- Predsednik SFRJ Josip Broz Tito, u pratnji sekretara CK SK Srbije Jovana Veselinova, boravio u poseti Kraljevu i Vrnjačkoj Banji. Na putu za Kraljevo Plavim vozom, Tita je usput na železničkim stanicama u Mladenovcu, Lapovu i Kragujevcu, dočekivao veliki broj građana. Tokom posete Kraljevu, Tito je položio venac na Spomenik otpora i pobede i posetio fabriku „Magnohrom”, gde se obratio radnicima. Popodne istog dana, posetio je Vrnjačku Banju, gde je u vili „Kopaonik” razgovarao sa predstavnicima Skupštine opštine i književnikom Dobricom Ćosićem. Sutradan, Tito je posetio Trstenik i Kruševac.[3][6][7][8]
16. mart
[uredi | uredi izvor]- Predsednik SFRJ Josip Broz Tito, u pratnji sekretara CK SK Srbije Jovana Veselinova, boravio u poseti Trsteniku i Kruševcu. Prilikom posete Trsteniku, posetio je fabriku „Prva petoletka”, a u Kruševcu je u prostorijama Skupštine opštine primio spomen-plaketu počasnog građanina. Prilikom povratka u Beograd Plavim vozom, Tita je usput na železničkoj stanici u Paraćinu, dočekao veći broj građana.[3][9][10][11]
17. mart
[uredi | uredi izvor]- Delegacija Saveznog izvršnog veća, predvođena Petrom Stambolićem, nakon povratka iz Indije, od 17. do 20. marta, boravila u poseti Kraljevini Avganistanu. Prilikom povratka u zemlju, delegacija je boravila u neformalnoj poseti Iranu.[2]
24. mart
[uredi | uredi izvor]- U Titogradu, 24. i 25. marta održan Peti kongres Socijalističkog saveza radnog naroda Crne Gore kome je prisustvovalo 163 delegata i gostiju. Na Kongresu je diskutovano o aktuelnim pitanjima politike u oblasti obrazovanja, kulture i naučnoistraživačkog rada, kao i o političko-organizacione izgradnje i zadacima Socijalističkog saveza. Istaknuta je značajna uloga Socijalističkog saveza u dotadašnjem društveno-ekonomskom razvoju Socijalističke Republike Crne Gore. Na kraju Kongresa izabran je Glavni odbor, na čelu sa Ikom Mirkovićem.[2]
30. mart
[uredi | uredi izvor]- U poseti Sovjetskom Savezu, od 26. marta do 9. aprila, na poziv Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza (KPSS), boravila delegacija Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) koja je prisustvovala 23. kongresu KPSS. Delegaciju, koju je predvodio sekretar CK SKJ i potpredsednik SFRJ Aleksandar Ranković, sačinjavali su Savka Dabčević-Kučar i Krste Crvenkovski, kao i ambasador SFRJ u SSSR Dobrivoje Vidić. Delegaciju je 8. aprila primio Leonid Brežnjev generalni sekretar CK KPSS.[2][12]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Na Svetskom prvenstvu u hokeju na ledu”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ a b v g d đ e ž Hronologija 3 1980, str. 252.
- ^ a b v Hronologija Tito 1978, str. 236.
- ^ „Treći plenum CK SKJ”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ Narodni heroji 1 1982.
- ^ „Doček na železničkoj stanici u Kragujevcu”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Polaganje venca na Spomenik otpora i pobede u Kraljevu”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Dolazak u vilu "Kopaonik" u Vrnjačkoj Banji”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Poseta fabrici "Prva petoljetka" u Trsteniku”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Doček u Kruševcu”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Doček na železničkoj stanici u Paraćinu”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ Dimitrijević 2020, str. 246–250.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Jugoslavija i svet 1966. Beograd: Mladost. 1967. COBISS.SR 512366511
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084
- Dimitrijević, Bojan (2020). Ranković drugi čovek. Beograd: Vukotić medija. COBISS.SR 281577740