Šupljoroga goveda
Šupljoroga goveda Vremenski raspon:
| |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Mammalia |
Red: | Artiodactyla |
Infrared: | Pecora |
Porodica: | Bovidae Gray, 1821 |
Potporodice | |
Šupljoroga goveda, šupljorošci, šupljorozi,[1] ili goveda[2] (lat. Bovidae), su porodica sisara iz grupe preživara.[3] Porodica obuhvata preko 140 vrsta, svrstanih u 10 potporodica. Prirodni areal porodice obuhvata četiri kontinenta: Severnu Ameriku, Afriku, Evropu i Aziju. Čovek je domestifikovao nekoliko vrsta šupljorožaca (krave, ovce, koze, bivole, jaka). Od njih koristi mleko, meso i kožu.
Taksonomija[uredi | uredi izvor]
Porodica Bovidae je smeštena u red Artiodactyla (koji uključuje jednoobrazne kopitare). Ova porodica obuhvata 143 postojeće vrste, što je 55% postojećih kopitara i 300 poznatih izumrlih vrsta.[4]
Molekularnim studijama je potvrđena monofilija porodice Bovidae (grupe organizama sačinjene od predačkih vrsta i svih njihovih potomaka).[5][6] Brojne potporodice iz porodice Bovidae su osporavane, pri čemu je predlagano čak deset, kao i samo dve potporodice.[6] Međutim, molekularni, morfološki i fosilni dokazi ukazuju na postojanje osam različitih potporodica: Aepycerotinae[7][8] (koja se sastoji samo od inpula),[9] Alcelaphinae,[10] Antilopinae, Bovinae (goveda, bivoli, bizoni i druge antilope), Caprinae (koze, ovce), Cephalophinae, Hippotraginae i Reduncinae. Pored toga, poznate su tri izumrle potporodice: Hypsodontinae (srednji miocen), Oiocerinae (turolijan) i potporodica Tethytraginae, koja sadrži rod Tethytragus (srednji miocen).[11][12]
Godine 1992, Alan V. Džentri iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu podelio je osam glavnih potporodica Bovidae u dve glavne klade na bazi njihove evolucione istorije: Boodontia, koja obuhvata samo Bovinae, i Aegodontia, koja obuhvata ostale potporodice. Pripadni prve klada imaju donekle primitivne zube, koji podsećaju na one kod volova, dok pripadnici druge klade imaju u većoj meri napredne zube, poput onih kod koza.[13]
Postoji polemika oko priznavanja Peleinae i Patholopinae, koji obuhvataju rodove Pelea i Pantholops, kao potporodice. Godine 2000, američki biolog Džordž Šaler i paleontolog Elizabet Vrba predložili su uključivanje Pelea u Reduncinae,[14] iako je siva antilopa, jedina vrsta roda Pelea, morfološki veoma različita od kob antilope.[15] Ćiru, ranije klasifikovan u Antilopinae, kasnije je smešten u sopstvenu potporodicu, Pantholopinae. Međutim, molekularna i morfološka analiza podržavaju uključivanje ćirua u Caprinae.[16]
Sledeći kladogram je baziran na radu Gejtsa et al. (1997) i Džentrija et al. (1997)
‑{Bovidae}‑ |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Porodica Bovidae:
Potporodica Aepycerotinae[uredi | uredi izvor]
- Pleme Aepycerotini
- Rod Aepyceros
- Impala (A. melampus)
- Rod Aepyceros
Potporodica Alcelaphinae[uredi | uredi izvor]
Pleme Alcelaphini
- Potpleme Alcelaphina
- Rod Alcelaphus
- Hartbist (A. buselaphus)
- Rod Beatragus
- Hirola (B. hunteri)
- Rod Connochaetes
- Belorepi gnu (C. gnou)
- Obični gnu (C. taurinus)
- Rod Damalops †
- Rod Damalacra †
- Rod Megalotragus †
- Rod Numidocapra †
- Rod Oreonager †
- Rod Rabaticeras †
- Rod Alcelaphus
- Potpleme Damaliscina
- Rod Damaliscus
- Bontebok gazela (D. pygargus)
- Bangveulski sasabi (D. superstes)
- Topi antilopa (D. lunatus)
- Rod Paramularius †
- Rod Awashia †
- Rod Damaliscus
Potporodica Antilopinae[uredi | uredi izvor]
- Pleme Antilopini
- Rod Ammodorcas
- Klarkova gazela (A. clarkei)
- Rod Antidorcas
- Springbok antilopa (A. marsupialis)
- Rod Antilope
- Jelenska antilopa (A. cervicapra)
- Rod Eudorcas
- Mongalska gazela (E. albonotata)
- Crvena gazela (E. rufina) †
- Crvenočela gazela (E. rufrifrons)
- Tomsonova gazela (E. thomsoni)
- Eritrejska gazela (E. tilonura)
- Rod Gazella
- Gazella psolea (G. psolea) †[17]
- Arabijska gazela (G. arabica) †
- Indijska gazela (G. benettii)
- Jemenska gazela (G. bilkis) †
- Dorkas gazela (G. dorcas)
- Planinska gazela (G. gazella)
- Saudijska gazela (G. saudiya) †
- Spikova gazela (G. spekei)
- Kivijeova gazela (G. cuvieri)
- Rimova gazela (G. leptoceros)
- Džejran (G. subgutturosa)
- Arabijska peščarska gazela (Gazella marica)
- Rod Litocranius
- Gerenuk (L. walleri)
- Rod Nanger
- Saharska gazela (N. dama)
- Grantova gazela (N. granti)
- Somalijska gazela (N. soemmerringii)
- Rod Procapra
- Mongolska gazela (P. gutturosa)
- Goa (P. picticaudata)
- Gazela Prževalskog (P. przewalskii)
- Rod Ammodorcas
- Pleme Saigini
- Rod Saiga
- Sajga (S. tatarica)
- Rod Saiga
- Pleme Neotragini
- Rod Dorcatragus
- Bejra (D. megalotis)
- Rod Madoqua
- Ginterov dik-dik (M. guntheri)
- Kirkov dik-dik (M. kirkii)
- Srebrni dik-dik (M. piacentinii)
- Saltov dik-dik (M. saltiana)
- Rod Neotragus
- Bejtsova patuljasta antilopa (N. batesi)
- Suni (N. moschatus)
- Patuljasta antilopa (N. pygmaeus)
- Rod Oreotragus
- Antilopa kamenjarka (O. oreotragus)
- Rod Ourebia
- Oribi (O. ourebi)
- Rod Raphicerus
- Stinbok (R. campestris)
- Južni grisbok (R. melanotis)
- Severni grisbok (R. sharpei)
- Rod Dorcatragus
Potporodica Bovinae[uredi | uredi izvor]
- Pleme Boselaphini
- Rod Tetracerus
- Četvororoga antilopa (T. quadricornis)
- Rod Boselaphus
- Nilgaj (B. tragocamelus)
- Rod Tetracerus
- Pleme Bovini
- Rod Bubalus
- Vodeni bivo (B. bubalis)
- Indijski bivo (B. arnee)
- Nizijska anoa (B. depressicornis)
- Planinska anoa (B. quarlesi)
- Tamaru (B. mindorensis)
- Sebuanski tamaru (B. cebuensis) †
- Rod Bos
- Tur (B. primigenius) †
- Banteng (B. javanicus)
- Gaur (B. gaurus)
- Gajal (B. frontalis)
- Jak (B. grunniens)
- Bos palaesondaicus (B. palaesondaicus) †[17]
- Domaće govedo (B. taurus)
- Domaće govedo (B. taurus taurus)
- Zebu (B. taurus indicus)
- Kuprej (B. sauveli)
- Rod Pseudoryx
- Siola (P. nghetinhensis)
- Rod Syncerus
- Afrički bivo (S. caffer)
- Rod Bison
- Američki bizon (B. bison)
- Evropski bizon (B. bonasus)
- Bison priscus (B. priscus) †[17]
- Bison antiquus (B. antiquus) †[17]
- Dugorogi bizon (B. latifrons) †[17]
- Rod Pelorovis †
- Pelorovis antiquus (P. antiquus †[17]
- Rod Bubalus
- Pleme Strepsicerotini
- Rod Tragelaphus
- Bongo (T. eurycerus)
- Veliki kudu (T. strepsiceros)
- Tragelaphus scriptus (T. scriptus)
- Tragelaphus sylvaticus (T. sylvaticus)
- Mali kudu (T. imberbis)
- Planinska njala (T. buxtoni)
- Njala (T. angasii)
- Sitatunga (T. spekeii)
- Rod Taurotragus
- Eland antilopa (T. oryx)
- Džinovska eland antilopa (T. derbianus)
- Rod Tragelaphus
Potporodica Caprinae[uredi | uredi izvor]
- Pleme Ovibovini
- Rod Budorcas
- Takin (B. taxicolor)
- Rod Ovibos
- Mošusno goveče (O. moschatus)
- Rod Budorcas
- Pleme Caprini
- Rod Ammotragus
- Berberska ovca (A. lervia)
- Rod Arabitragus
- Arabijski tar (A. jayakari)
- Rod Capra
- Zapadnokavkaski tur (C. caucasica)
- Vijoroga koza (C. falconeri)
- Divlja koza (C. aegagrus)
- Domaća koza (C. aegagrus hircus)
- Alpski kozorog (C. ibex)
- Nubijski kozorog (C. nubiana)
- Iberijski kozorog (C. pyrenaica)
- Sibirski kozorog (C. sibirica)
- Etiopski kozorog (C. walie)
- Rod Hemitragus
- Himalajski tar (H. jemlahicus)
- Rod Ovis
- Argali (O. ammon)
- Domaća ovca (O. aries)
- Američki muflon (O. canadensis)
- Dolova ovca (O. dalli)
- Muflon (Ovis orientalis orientalis grupa)
- Urial (Ovis orientalis vignei grupa)
- Snežna ovca (O. nivicola)
- Rod Nilgiritragus
- Nilgirijski tar (N. hylocrius)
- Rod Pseudois
- Baral (P. nayaur)
- Patuljasti baral (P. schaeferi)
- Rod Ammotragus
- Pleme Naemorhedini
- Rod Capricornis
- Japanski serov (C. crispus)
- Obični serov (C. sumatraensis)
- Tajvanski serov (C. swinhoei)
- Kineski serov (C. milneedwardsii)
- Crveni serov (C. rubidus)
- Himalajski serov (C. thar)
- Rod Nemorhaedus
- Crveni goral (N. baileyi)
- Kineski goral (N. griseus)
- Himalajski goral (N. goral)
- Dugorepi goral (N, caudatus)
- Rod Oreamnos
- Planinska koza (O. americanus)
- Rod Rupicapra
- Apeninska divokoza (R. pyrenaica
- Divokoza (R. rupicapra)
- Rod Capricornis
Potporodica Cephalophinae[uredi | uredi izvor]
- Rod Cephalophus
- Abotov dujker (C. spadix)
- Adersov dujker (C. adersi)
- Zalivski dujker (C. dorsalis)
- Crni dujker (C. niger)
- Crnočeli dujker (C. nigrifrons)
- Brukov dujker (C. brookei)
- Harvijev dujker (C. harveyi)
- Džentinkov dujker (C. jentinki)
- Ogilbijev dujker (C. ogilbyi)
- Peterov dujker (C. callipygus)
- Crveni dujker (C. rufilatus)
- Natalski dujker (C. natalensis)
- Ruvenzorijski dujker (C. rubidis)
- Vejnsov dujker (C. weynsi)
- Belopojasni dujker (C. leucogaster)
- Belonogi dujker (C. crusalbum)
- Žutoleđi dujker (C. silvicultor)
- Zebrasti dujker (C. zebra)
- Rod Philantomba
- Plavi dujker (P. monticola)
- Maksvelov dujker (P. maxwellii)
- Volterova antilopa (volterov dujker) (P. walteri)
- Rod Sylvicapra
- Obični dujker (S. grimmia)
Potporodica Hippotraginae[uredi | uredi izvor]
- Rod Hippotragus
- Konjska antilopa (H. equinus)
- Sabljasta antilopa (H. niger)
- Plava antilopa (H. leucophaeus) †
- Rod Oryx
- Istočnoafrički oriks (O. beisa)
- Saharski oriks (O. dammah)
- Oriks antilopa (O. gazella)
- Arabijski oriks (O. leucoryx)
- Rod Addax
- Adaks antilopa (A. nasomaculatus)
Potporodica Pantholopinae[uredi | uredi izvor]
- Rod Pantholops
- Ćiru (P. hodgsonii)
Potporodica Peleinae[uredi | uredi izvor]
- Rod Pelea
- Sivi ribok ili sivi ribak (P. capreolus)
Potporodica Reduncinae[uredi | uredi izvor]
- Rod Kobus
- Apembanska lečva (K. anselli)
- Močvarna antilopa (K. ellipsiprymnus)
- Kob antilopa (K. kob)
- Lečva (K. leche)
- Nilska lečva (K. megaceros)
- Puku (K. vardonii)
- Rod Redunca
- Južni ridbak (R. arundinum)
- Planinski ridbak (R. fulvorufula)
- Bohor ridbak (R. redunca)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Prilog VIII Zaštićene divlje vrste na teritoriji Republike Srbije”. pravno-informacioni-sistem.rs.
- ^ Strogo zaštićene vrste koje se nalaze na Dodacima CITES konvencije, www.pravno-informacioni-sistem.rs
- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 153. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ Gomez, W.; Patterson, T. A.; Swinton, J.; Berini, J. „Bovidae: antelopes, cattle, gazelles, goats, sheep, and relatives”. Animal Diversity Web. University of Michigan Museum of Zoology. Pristupljeno 7. 10. 2014.
- ^ Gatesy, J.; Amato, G.; Vrba, E.; Schaller, G. (1997). „A cladistic analysis of mitochondrial ribosomal DNA from the Bovidae”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 7 (3): 303—19. PMID 9187090. doi:10.1006/mpev.1997.0402.
- ^ a b Fernández, M. H.; Vrba, E. S. (2005). „A complete estimate of the phylogenetic relationships in Ruminantia: a dated species-level supertree of the extant ruminants”. Biological Reviews. 80 (2): 269—302. doi:10.1017/S1464793104006670.
- ^ . IUCN SSC Antelope Specialist Group. „Aepyceros melampus”. IUCN Red List of Threatened Species. 2016: e.T550A50180828. 2016. doi:10.2305/IUCN.UK.2016-2.RLTS.T550A50180828.en. Arhivirano iz originala 03. 05. 2019. g. Pristupljeno 4. 1. 2017.
- ^ Briggs, M.; Briggs, P. (2006). The Encyclopedia of World Wildlife. Somerset, UK: Parragon Publishers. str. 114. ISBN 978-1-4054-8292-9.
- ^ Huffman, B. „Impala (Aepyceros melampus)”. Ultimate Ungulate. Ultimate Ungulate. Pristupljeno 10. 4. 2016.
- ^ Wilson, Don E. & Reeder, DeeAnn M. (editors). 2005. Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins University Press, 2,142 pp. Available online
- ^ Harrison, T. (2011). Paleontology and Geology of Laetoli Human Evolution in Context. Dordrecht: Springer. str. 363–465. ISBN 978-9048-199-624.
- ^ Demiguel, D.; Sánchez, I. M.; Alba, D. M.; Galindo, J.; Robles, J. M.; Moyà-Solà, S. (2012). „First evidence of Azanza and Morales, 1994 (Ruminantia, Bovidae), in the Miocene of the Vallès-Penedès Basin (Spain)”. Journal of Vertebrate Paleontology. 32 (6): 1457—62. doi:10.1080/02724634.2012.696082.
- ^ Harrison, T. (1997). Neogene Paleontology of the Manonga Valley, Tanzania : A Window into the Evolutionary History of East Africa. New York: Plenum Press. str. 113. ISBN 978-0-306-45471-4.
- ^ Vrba, E. S.; Schaller, G. (2000). Antelopes, Deer, and Relatives : Fossil Record, Behavioral Ecology, Systematics, and Conservation. New Haven: Yale University Press. ISBN 978-0300-081-428.
- ^ Grubb, P. (2005). „Order Artiodactyla”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 719. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.
- ^ Grubb, P. (2005). „Order Artiodactyla”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 699. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.
- ^ a b v g d đ Napomena: Praistorijska vrsta.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Family Bovidae. In: Wilson & Reader's Mammal Species of the World 3rd Ed. (jezik: engleski)
- „Bovidae”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). 1911.
- „Bovidæ”. Collier's New Encyclopedia. 1921.