Pređi na sadržaj

Šupljoroga goveda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Šupljoroga goveda
Vremenski raspon: 20–0 Ma rani miocen — danas
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Mammalia
Red: Artiodactyla
Infrared: Pecora
Porodica: Bovidae
Gray, 1821
Potporodice

Šupljoroga goveda, šupljorošci, šupljorozi,[1] ili goveda[2] (lat. Bovidae), su porodica sisara iz grupe preživara.[3] Porodica obuhvata preko 140 vrsta, svrstanih u 10 potporodica. Prirodni areal porodice obuhvata četiri kontinenta: Severnu Ameriku, Afriku, Evropu i Aziju. Čovek je domestifikovao nekoliko vrsta šupljorožaca (krave, ovce, koze, bivole, jaka). Od njih koristi mleko, meso i kožu.

Taksonomija

[uredi | uredi izvor]

Porodica Bovidae je smeštena u red Artiodactyla (koji uključuje jednoobrazne kopitare). Ova porodica obuhvata 143 postojeće vrste, što je 55% postojećih kopitara i 300 poznatih izumrlih vrsta.[4]

Molekularnim studijama je potvrđena monofilija porodice Bovidae (grupe organizama sačinjene od predačkih vrsta i svih njihovih potomaka).[5][6] Brojne potporodice iz porodice Bovidae su osporavane, pri čemu je predlagano čak deset, kao i samo dve potporodice.[6] Međutim, molekularni, morfološki i fosilni dokazi ukazuju na postojanje osam različitih potporodica: Aepycerotinae[7][8] (koja se sastoji samo od inpula),[9] Alcelaphinae,[10] Antilopinae, Bovinae (goveda, bivoli, bizoni i druge antilope), Caprinae (koze, ovce), Cephalophinae, Hippotraginae i Reduncinae. Pored toga, poznate su tri izumrle potporodice: Hypsodontinae (srednji miocen), Oiocerinae (turolijan) i potporodica Tethytraginae, koja sadrži rod Tethytragus (srednji miocen).[11][12]

Godine 1992, Alan V. Džentri iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu podelio je osam glavnih potporodica Bovidae u dve glavne klade na bazi njihove evolucione istorije: Boodontia, koja obuhvata samo Bovinae, i Aegodontia, koja obuhvata ostale potporodice. Pripadni prve klada imaju donekle primitivne zube, koji podsećaju na one kod volova, dok pripadnici druge klade imaju u većoj meri napredne zube, poput onih kod koza.[13]

Postoji polemika oko priznavanja Peleinae i Patholopinae, koji obuhvataju rodove Pelea i Pantholops, kao potporodice. Godine 2000, američki biolog Džordž Šaler i paleontolog Elizabet Vrba predložili su uključivanje Pelea u Reduncinae,[14] iako je siva antilopa, jedina vrsta roda Pelea, morfološki veoma različita od kob antilope.[15] Ćiru, ranije klasifikovan u Antilopinae, kasnije je smešten u sopstvenu potporodicu, Pantholopinae. Međutim, molekularna i morfološka analiza podržavaju uključivanje ćirua u Caprinae.[16]

Sledeći kladogram je baziran na radu Gejtsa et al. (1997) i Džentrija et al. (1997)

‑{Bovidae}‑
Boodontia (Bovinae)
 

Tragelaphini

 
 

Bovini

 
 
‑{Aegodontia}‑
Antilopinae
 

Antilopini

 
 

Neotragini

 
 
 
 

Cephalophinae

 
 

Reduncinae

 
 
 

Aepycerotinae (impala)

 
 
Caprinae
 

Ovibovini

 
 

Caprini

 
 
 

Hippotraginae

 
 

Alcelaphinae

 
 
 
 

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

Porodica Bovidae:

Potporodica Aepycerotinae

[uredi | uredi izvor]
Impala (Aepyceros melampus)
  • Pleme Aepycerotini
    • Rod Aepyceros

Potporodica Alcelaphinae

[uredi | uredi izvor]

Pleme Alcelaphini

Potporodica Antilopinae

[uredi | uredi izvor]
Springbok antilopa (Antidorcas marsupialis)

Potporodica Bovinae

[uredi | uredi izvor]
Četvororoga antilopa (Tetracerus quadricornis)
Domaće govedo (Bos taurus taurus)

Potporodica Caprinae

[uredi | uredi izvor]
Domaća ovca (Ovis aries)
Divlja koza (Capra aegagrus)
Domaća koza (Capra aegagrus hircus)

Potporodica Cephalophinae

[uredi | uredi izvor]
Zalivski dujker (Cephalophus dorsalis)

Potporodica Hippotraginae

[uredi | uredi izvor]
Konjska antilopa (Hippotragus equinus)

Potporodica Pantholopinae

[uredi | uredi izvor]
  • Rod Pantholops

Potporodica Peleinae

[uredi | uredi izvor]
  • Rod Pelea

Potporodica Reduncinae

[uredi | uredi izvor]

Podvrste

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Prilog VIII Zaštićene divlje vrste na teritoriji Republike Srbije”. pravno-informacioni-sistem.rs. 
  2. ^ Strogo zaštićene vrste koje se nalaze na Dodacima CITES konvencije, www.pravno-informacioni-sistem.rs
  3. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 153. ISBN 86-331-2075-5. 
  4. ^ Gomez, W.; Patterson, T. A.; Swinton, J.; Berini, J. „Bovidae: antelopes, cattle, gazelles, goats, sheep, and relatives”. Animal Diversity Web. University of Michigan Museum of Zoology. Pristupljeno 7. 10. 2014. 
  5. ^ Gatesy, J.; Amato, G.; Vrba, E.; Schaller, G. (1997). „A cladistic analysis of mitochondrial ribosomal DNA from the Bovidae”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 7 (3): 303—19. PMID 9187090. doi:10.1006/mpev.1997.0402. 
  6. ^ a b Fernández, M. H.; Vrba, E. S. (2005). „A complete estimate of the phylogenetic relationships in Ruminantia: a dated species-level supertree of the extant ruminants”. Biological Reviews. 80 (2): 269—302. doi:10.1017/S1464793104006670. 
  7. ^ . IUCN SSC Antelope Specialist Group. „Aepyceros melampus”. IUCN Red List of Threatened Species. 2016: e.T550A50180828. 2016. doi:10.2305/IUCN.UK.2016-2.RLTS.T550A50180828.en. Arhivirano iz originala 03. 05. 2019. g. Pristupljeno 4. 1. 2017. 
  8. ^ Briggs, M.; Briggs, P. (2006). The Encyclopedia of World Wildlife. Somerset, UK: Parragon Publishers. str. 114. ISBN 978-1-4054-8292-9. 
  9. ^ Huffman, B. „Impala (Aepyceros melampus)”. Ultimate Ungulate. Ultimate Ungulate. Pristupljeno 10. 4. 2016. 
  10. ^ Wilson, Don E. & Reeder, DeeAnn M. (editors). 2005. Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins University Press, 2,142 pp. Available online
  11. ^ Harrison, T. (2011). Paleontology and Geology of Laetoli Human Evolution in Context. Dordrecht: Springer. str. 363–465. ISBN 978-9048-199-624. 
  12. ^ Demiguel, D.; Sánchez, I. M.; Alba, D. M.; Galindo, J.; Robles, J. M.; Moyà-Solà, S. (2012). „First evidence of Azanza and Morales, 1994 (Ruminantia, Bovidae), in the Miocene of the Vallès-Penedès Basin (Spain)”. Journal of Vertebrate Paleontology. 32 (6): 1457—62. doi:10.1080/02724634.2012.696082. 
  13. ^ Harrison, T. (1997). Neogene Paleontology of the Manonga Valley, Tanzania : A Window into the Evolutionary History of East Africa. New York: Plenum Press. str. 113. ISBN 978-0-306-45471-4. 
  14. ^ Vrba, E. S.; Schaller, G. (2000). Antelopes, Deer, and Relatives : Fossil Record, Behavioral Ecology, Systematics, and Conservation. New Haven: Yale University Press. ISBN 978-0300-081-428. 
  15. ^ Grubb, P. (2005). „Order Artiodactyla”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 719. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494. 
  16. ^ Grubb, P. (2005). „Order Artiodactyla”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 699. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494. 
  17. ^ a b v g d đ Napomena: Praistorijska vrsta.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Šupljoroga goveda na Vikimedijinoj ostavi.
Vikivrste imaju više informacija o članku Šupljoroga goveda.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Шупљорога_говеда&oldid=28581209”