Щ (slovo ćirilice)
Ćirilično slovo Щ | |||||
---|---|---|---|---|---|
Slova srpske azbuke | |||||
А | Б | В | Г | Д | Ђ |
Е | Ж | З | И | Ј | К |
Л | Љ | М | Н | Њ | О |
П | Р | С | Т | Ћ | У |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
Slova ostalih slovenskih jezika | |||||
А́ | А̀ | А̄ | Ґ | Ґ | Ѓ |
Ѓ | Ѐ | Е́ | Е̄ | Ё | Є |
З́ | Ѕ | Ѝ | И́ | І | Ї |
Й | Ќ | О́ | О̀ | Ō | С́ |
У́ | У̀ | Ў | Щ | Ъ | Ы |
Ь | Э | Ю | Я | ||
Slova neslovenskih jezika | |||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ |
Ҕ | Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ |
Ԃ | Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ |
Ӂ | Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ |
Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź |
Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ |
Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ |
Ӊ | Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ |
Ԋ | Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ |
Ԥ | Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ |
Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ |
Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ |
Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ |
Ҿ | Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ |
Э̆ | Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ |
Є̈ | Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ |
Ԝ | Ӏ | ||||
Istorijska slova | |||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ |
Ѿ | Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ |
Ѧ | Ѫ | Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ |
Ѳ | ֹѴ | Ѷ | Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ |
Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ |
ꙮ | |||||
Sva slova ćirilice |
Щ, щ (iskošeno: Щ, щ) ćiriličko je slovo.[1] U ruskom jeziku, predstavlja bezvučni, nadzubno-prednjonepčani, strujni suglasnik (MFA: /ɕ(ː)/), sličan izgovoru slova ⟨š⟩ u reči šuma (ali duže). U ukrajinskom i rusinskom jeziku, predstavlja grupu suglasnika ⟨šč⟩ — MFA: /ʃt͡ʃ/. U bugarskom jeziku, predstavlja grupu suglasnika ⟨št⟩ — MFA: /ʃt/. U kurdskom jeziku, predstavlja suglasnik ⟨dž⟩ — MFA: /d͡ʒ/. Drugi neslovenski jezici pisani na ćirilici koriste ovo slovo kako bi napisali nekolicinu pozajmljenica ili strana imena; obično se izgovara kao ⟨š⟩ — MFA: /ʃ/ — i često se izostavlja prilikom učenja tih jezika.
U srpskom jeziku, ovo slovo se sa ruskog jezika transkribuje kao ⟨šč⟩, odražavajući istorijski ruski izgovor tog slova. To može dovesti do zabune, jer ⟨č⟩ u transkripciji može da ukazuje na to da je slovo Щ, u stvari, spoj slova Š i tvrdog Č, što je tačno kod ukrajinskog, ali ne i ruskog jezika, gde je ovaj zvuk uvek mekši. Slovo Щ u ova dva jezika odgovara grupi suglasnika ⟨šč⟩ u srodnim rečima na beloruskom.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ćiriličko slovo щ izvedeno je od glagoljičkog slova šta — Ⱋ ().
Ime slova u staroslovenskoj azbuci bilo je šta (šta), a njegov stari izgovor je sačuvan u savremenom bugarskom jeziku.
Ovo slovo koristilo se i u komskom jeziku za suglasnik /t͡ʃ/ (tvrđe od č). Trenutno se predstavlja digrafom tš.
Oblik
[uredi | uredi izvor]Oblik ovog slova je ćiriličko slovo š sa descentom.
Srodna slova i drugi slični znakovi
[uredi | uredi izvor]- Š, š: ćiriličko slovo
- Ś, ś: crnogorsko ćiriličko slovo
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]Znak | Щ | щ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER SHCHA | CYRILLIC SMALL LETTER SHCHA | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1065 | U+0429 | 1097 | U+0449 |
UTF-8 | 208 169 | D0 A9 | 209 137 | D1 89 |
Numerička referenca znaka | Щ | Щ | щ | щ |
KOI8-R and KOI8-U | 253 | FD | 221 | DD |
Code page 855 | 250 | FA | 249 | F9 |
Code page 866 | 153 | 99 | 233 | E9 |
Windows-1251 | 217 | D9 | 249 | F9 |
ISO-8859-5 | 201 | C9 | 233 | E9 |
Macintosh Cyrillic | 153 | 99 | 249 | F9 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]