13. septembar
Appearance
13. septembar (13.9.) je 256. dan u godini po gregorijanskom kalendaru i julijanskom kalendaru (257. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 109 dana.
Događaji
[uredi | uredi izvor]septembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
- 81 — Nakon smrti brata Tita, vlast nad Rimskim carstvom preuzeo je Domicijan.
- 533 — Vizantijska vojska pod komandom Velizara pobedila je vandalsku vojsku pod komandom kralja Gelimera u bici kod Ad Decimuma (na desetoj milji od Kartagine).
- 1276 — Papa Jovan XXI je nasledio Adrijana V kao 187. rimski papa.
- 1759 — Britanci su u presudnoj bici na Abrahamovoj zaravni u blizini Kvebeka pobedili Francuze i osigurali britansku supremaciju u Kanadi.
- 1788 — Njujork je proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.
- 1814 — Britanske snage su tokom bitke za Baltimor napale američku tvrđavu Fort Makhenri, što je kasnije inspirisalo Fransisa Skota Kija da napiše Barjak iskićen zvezdama, buduću himnu SAD.
- 1882 — Tokom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile su egipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje Egipta i Sudana.
- 1922 — U Al Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperatura vazduha u hladu - 58 °C.
- 1923 — General Migel Primo de Rivera izvršio je, uz odobrenje kralja Alfonsa XIII, državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.
- 1943 — Narodnooslobodilački odbor za Istru donio je odluku o priključenju Istre matici Hrvatskoj.
- 1955 — SSSR i Zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.
- 1971 — U njujorškom zatvoru Atika poginuli su 31 zatvorenik i 11 zatvorskih čuvara, kada su pripadnici američke policije i Nacionalne garde intervenisali da smire petodnevnu pobunu u zatvoru.
- 1989 — U Kejptaunu su održane dotada najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi. Demonstrante koji su uz pesmu i igru prolazili kroz centar grada predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.
- 1991 — SSSR i SAD su se sporazumeli da obustave snabdevanje oružjem zaraćene strane u Avganistanu.
- 1993 — Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum kojim je predviđena palestinska samouprava na okupiranim teritorijama.
- 1998 — Na drugim posleratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo su pobedile nacionalne političke partije Muslimana, Srba i Hrvata u BiH. Trogodišnji rat, koji su vodili lideri nacionalnih grupa, završen je u decembru 1995. potpisivanjem mirovnog ugovora u Dejtonu, u SAD, a prvi posleratni izbori održani su 1996.
- 1999 — U četvrtoj velikoj, od serije eksplozija koje su dve nedelje potresale Moskvu, srušena je stambena zgrada, a poginulo 118 ljudi.
- 2000 — Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porekla Ven Ho Li, istraživač u vladi SAD pušten je iz zatvora uz izvinjenje sudije. On je u samici proveo devet meseci, zbog optužbi američke vlade da predstavlja pretnju za nacionalnu bezbednost.
- 2001 — Američki državni sekretar Kolin Pauel potvrdio da je vođa Al Kaide Osama bin Laden, za koga se verovalo da se krije u Avganistanu, glavni osumnjičeni za terorističke napade u SAD 11. septembra.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]- 1087 — Jovan II Komnin, vizantijski car (1118—1143). (†1143)
- 1819 — Klara Šuman, nemačka pijanistkinja i kompozitorka. (†1896)
- 1874 — Arnold Šenberg, austrijski kompozitor, teoretičar muzike, pedagog, pisac i slikar. (†1951)
- 1876 — Šervud Anderson, američki književnik. (†1941)
- 1886 — Robert Robinson, engleski organski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju (1947). (†1975)
- 1887 — Lavoslav Ružička, hrvatsko-švajcarski naučnik, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju (1939). (†1976)
- 1903 — Klodet Kolber, francusko-američka glumica. (†1996)
- 1904 — Gledis Džordž, američka glumica. (†1954)
- 1916 — Roald Dal, britanski književnik i scenarista. (†1990)
- 1920 — Aleksa Dejović, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. (†1943)
- 1933 — Duško Trifunović, srpski književnik, pesnik i televizijski autor. (†2006)
- 1939 — Borislav Mikelić, srpski privrednik i političar, predsednik Vlade Republike Srpske Krajine (1994—1995). (†2018)
- 1944 — Žaklin Biset, engleska glumica.
- 1951 — Džin Smart, američka glumica.
- 1956 — Đorđe Milovanović, srpski fudbaler. (†2009)
- 1959 — Nenad Radulović, srpski muzičar, najpoznatiji kao frontmen grupe Poslednja igra leptira. (†1990)
- 1961 — Željko Buvač, bosanskohercegovačko-srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1961 — Dejv Mastejn, američki muzičar, najpoznatiji kao suosnivač, pevač i gitarista grupe Megadeth.
- 1966 — Filip Šovagović, hrvatski glumac, reditelj i dramaturg.
- 1967 — Slobodan Kovač, srpski odbojkaš i odbojkaški trener.
- 1967 — Tim Ovens, američki muzičar, najpoznatiji kao pevač grupa Judas Priest i Iced Earth.
- 1967 — Majkl Džonson, američki atletičar (sprinter).
- 1969 — Šejn Vorn, australijski kriketaš. (†2022)
- 1971 — Goran Ivanišević, hrvatski teniser i teniski trener.
- 1971 — Stela Makartni, engleska modna dizajnerka.
- 1973 — Fabio Kanavaro, italijanski fudbaler i fudbalski trener.
- 1976 — Predrag Ranđelović, srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1976 — Puma Svid, švedska pornografska glumica.
- 1977 — Fiona Epl, američka muzičarka.
- 1979 — Ivan Miljković, srpski odbojkaš.
- 1982 — Miha Zupan, slovenački košarkaš.
- 1982 — Nene, brazilski košarkaš.
- 1983 — Marko Lomić, srpski fudbaler.
- 1985 — Nikola Mikić, srpski fudbaler.
- 1987 — Cvetana Pironkova, bugarska teniserka.
- 1987 — Aleksandra Stanišić, srpska novinarka i TV voditeljka.
- 1989 — Tomas Miler, nemački fudbaler.
- 1992 — Marko Gobeljić, srpski fudbaler.
- 1993 — Mirko Ivanić, srpsko-crnogorski fudbaler.
- 1993 — Najl Horan, irski muzičar, najpoznatiji kao član grupe One Direction.
- 1996 — Petar Popović, crnogorski košarkaš.
- 1996 — Lili Rajnhart, američka glumica.
Smrti
[uredi | uredi izvor]- 531 — Kavad I, kralj Sasanidske Persije (* 449)[1]
- 1506 — Andrea Mantenja, italijanski slikar i graver.
- 1592 — Mišel de Montenj, francuski pisac i filozof.
- 1598 — Filip II Habzburški, napuljski kralj (1554), gospodar Holandije (1555), a potom kralj Španije, Sicilije i Sardinije.
- 1773 — Anton Janša, slovenački slikar i dvorski pčelar Marije Terezije. (* 1734)[2]
- 1977 — Leopold Stokovski, američki dirigent poljskog porekla.
- 1978 — Mladen Ramljak, jugoslovenski fudbalski reprezentativac (* 1945)*
- 1992 — Entoni Perkins, američki filmski glumac, dobitnik Oskara.
- 1996 — Tupak Šakur, američki glumac, reper i pesnik. (* 1971).
- 1999 — Predrag Milojević, srpski novinar.
- 1999 — Vladimir Pogačić, filmski reditelj.
- 2006 — Čava Dimitrijević, jugoslovenski fudbaler (* 1962)
- 2014 — Milan Galić, srpski fudbaler i trener. (* 1938)
Praznici i dani sećanja
[uredi | uredi izvor]- 1842 — Narodna skupština kneževine Srbije, u kojoj su ustavobranitelji imali većinu, proglasila je za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Ustavobranitelji su prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića, koji je potom izbegao u Austriju.
- 1908 — Probnom vožnjom od Virpazara do Bara Crnom Gorom je prošao prvi voz. Redovni železnički saobraćaj uspostavljen je 2. novembra.
- Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svete srpske novomučenike jasenovačke
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]- ^ Procopius, XXI.
- ^ „Anton Janša”. Slovenska biografija. Pristupljeno 26. 7. 2020.