14. decembar
Appearance
14. decembar (14.12.) je 348. dan godine po gregorijanskom kalendaru (349. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 17 dana.
Događaji
[uredi | uredi izvor]decembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
- 557 — Razoran zemljotres je teško oštetio Konstantinopolj.
- 1481 — Turski vojnici su posle duže opsade zauzeli Novi, a Hercegovina je ušla u sastav Osmanskog carstva.
- 1542 — Šest dana stara Marija Stjuart je nasledila presto Škotske.
- 1782 — Braća Mongolfje su u Avinjonu prvi put izveli eksperiment sa balonom punjenim vrućim vazduhom.
- 1819 — Alabama je primljena u Uniju kao 22. američka država.
- 1822 — U Veroni završen Kongres Svete Alijanse na kojem je odlučeno o intervenciji protiv građanske revolucije u Španiji. Pomoć Grčkoj u borbi za oslobođenje od Turske nije izglasana.
- 1836 — Usvajanjem odluke „prozeble konvencije” nezvanično je završen Tolidski rat između Ohaja i susedne teritorije Mičigen.
- 1900 — Nemački fizičar Maks Plank objavio "Kvantnu teoriju", prema kojoj energija radijacije potiče iz nevidljivih delića, kvanata, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo.
- 1911 — Norveški istraživač Roald Amundsen je postao prvi čovek koji je stigao na Južni pol.
- 1916 — Građani Danske su na referendumu glasali da Danska Zapadna Indija bude prodata SAD za 25 miliona dolara.
- 1918 — U Velikoj Britaniji prvi put na izborima glasale žene i dobile pravo da se kandiduju za Parlament. Prva žena koja je izabrana bila grofica Markievič, irski nacionalista, ali nije mogla da zauzme svoje mesto u Parlamentu jer je bila u zatvoru.
- 1918 — Fridrih Karl je odbio da bude kralj Finske zbog svog nemačkog porekla po kraju Prvog svetskog rata.
- 1927 — Ujedinjeno Kraljevstvo priznala nezavisnost Iraka i podržala prijem te zemlje u Ligu naroda.
- 1935 — Prvi predsednik Čehoslovačke Tomaš Masarik je podneo ostavku, a na položaj šefa države četiri dana kasnije izabran dotadašnji šef diplomatije Edvard Beneš.
- 1937 — Japan uspostavio marionetsku kinesku vladu u Pekingu.
- 1939 — Liga naroda isključila SSSR zbog agresije na Finsku.
- 1939 — U sukobima tokom demonstracija radnika i studenata Beogradskog univerziteta sa policijom i žandarmerijom u Beogradu ubijeno je 9 osoba.
- 1950 — Osnovan je Komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice.
- 1959 — Arhiepiskop Makarios III je postao prvi predsednik Kipra.
- 1960 — Potpisana Pariska konvencija o osnivanju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Konvencija stupila na snagu u septembru 1961.
- 1962 — Sonda Mariner 2 je postala prva letelica koja je uspešno izvršila planetarno susretanje prošavši pored Venere.
- 1962 — Kenet Kaunda u Severnoj Rodeziji formirao prvu vladu kojom su dominirali Afrikanci.
- 1963 — Brana koja je držala jezero Boldvin Hils u Los Anđelesu je popustila, izazvavši bujicu koja je uništila 277 domova.
- 1964 — Vrhovni sud SAD je presudom u slučaju Motel Srce Atlante protiv Sjedinjenih Država da Kongres može da koristi ustavne odredbe o trgovini da se bori protiv diskriminacije.
- 1981 — Kneset je proširio izraelske zakone, nadležnosti i upravu na Golansku visoravan, čime je faktički anektirao teritoriju koju je osvojio od Sirije u ratu 1967.
- 1989 — Opozicioni lider Patrisio Ajlvin izabran za predsednika Čilea na prvim slobodnim izborima u toj zemlji od 1970. Prethodni demokratski izabran šef države, socijalista Salvador Aljende, ubijen u vojnom puču 1973, a na vlast je došao general Augusto Pinoče.
- 1994 — Predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio od bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera da posreduje u postizanju mira u Bosni i Hercegovini.
- 1994 — Počela je izgradnja brane Tri klisure na reci Jangce.
- 1995 — U Jelisejskoj palati u Parizu potpisan mirovni sporazum o okončanju 44-mesečnog rata u Bosni, koji je postignut 21. novembra u Dejtonu, SAD. Potpise na sporazum stavili predsednici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević. Tim sporazumom BiH podeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a nadgledanje sprovođenja mira povereno snagama NATO.
- 1998 — U oružanom napadu maskiranih osoba na kafić u centru Peći na Kosovu ubijeno šest mladića srpske nacionalnosti.
- 1998 — U sukobu Vojske Jugoslavije i naoružanih Albanaca u blizini Prizrena poginulo 36 Albanaca, šest povređeno.
- 2001 — Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu objavilo optužnicu protiv generala Vojske Republike Srpske Vinka Pandurevića, optuženog genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995.
- 2004 — Pušten je u saobraćaj vijadukt Mijo, sa 343 m najviši most za vozila na svetu, koji premošćava reku Tarn kod mesta Mijo.
- 2008 — Irački novinar Muntazar el Zejdi je gađao cipelom američkog predsednika Džordža Buša na konferenciji za štampu.
- 2012 — 28 osoba je ubijeno u pucnjavi u osnovnoj školi u mestu Njutaun u američkoj saveznoj državi Konektikat.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]- 1870 — Karl Rener, austrijski političar i pravnik, 1. kancelar Austrije. (prem. 1950)[1]
- 1895 — Pol Elijar, francuski pesnik. (prem. 1952)[2]
- 1897 — Kurt fon Šušnig, austrijski političar, kancelar Austrije (1934—1938). (prem. 1977)[3]
- 1916 — Širli Džekson, američka spisateljica. (prem. 1965)[4]
- 1920 — Boško Palkovljević Pinki, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. (prem. 1942)
- 1922 — Nikolaj Genadijevič Basov, sovjetski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1964). (prem. 1942)[5]
- 1924 — Radž Kapur, indijski glumac, producent i reditelj. (prem. 1988)[6]
- 1934 — Ružica Sokić, srpska glumica. (prem. 2013)[7]
- 1935 — Li Remik, američka glumica. (prem. 1991)[8]
- 1938 — Svetlana Mihajlovna Tolstoj, ruski filolog i akademik, inostrani član sastava Srpske akademije nauke i umetnosti.[9]
- 1942 — Drago Mlinarec, hrvatski muzičar.[10]
- 1946 — Džejn Berkin, engleska glumica, muzičarka, rediteljka i model. (prem. 2023)[11]
- 1946 — Pati Djuk, američka glumica. (prem. 2016)[12]
- 1946 — Sten Smit, američki teniser.[13][14][15]
- 1947 — Svetlana Bojković, srpska glumica.[16]
- 1947 — Aleksandar Kostić, srpski psiholog i akademik, redovni član sastava Srpske akademije nauke i umetnosti od 8. novembra 2018.[17]
- 1948 — Di Volas, američka glumica.[18]
- 1949 — Klif Vilijams, engleski muzičar, najpoznatiji kao basista i pevač grupe AC/DC.[19]
- 1950 — Viki Mišel, engleska glumica i producentkinja.
- 1950 — Mile Novković, srpski fudbaler.[20]
- 1958 — Željko Lukajić, srpski košarkaški trener.[21]
- 1960 — Kris Vodl, engleski fudbaler i fudbalski trener.[22]
- 1962 — Goran Daničić, srpski glumac. (prem. 2021)
- 1965 — Aljoša Asanović, hrvatski fudbaler i fudbalski trener.[23][24]
- 1966 — Boris Isaković, srpski glumac.[25]
- 1966 — Entoni Mejson, američki košarkaš. (prem. 2015)[26]
- 1969 — Nataša Makelhon, engleska glumica.[27]
- 1970 — Vladimir Grbić, srpski odbojkaš.
- 1970 — Ana Marija Jopek, poljska muzičarka.[28]
- 1970 — Bet Orton, engleska muzičarka.[29]
- 1973 — Nebojša Bogavac, crnogorski košarkaš i košarkaški trener.[30]
- 1978 — Pati Šnider, švajcarska teniserka.[31][32]
- 1979 — Sofi Mank, australijska muzičarka, glumica, model i radio i TV voditeljka.[33]
- 1979 — Majkl Oven, engleski fudbaler.[34][35]
- 1983 — Borka Tomović, srpska glumica.[36]
- 1988 — Nikola Batum, francuski košarkaš.[37][38]
- 1988 — Vanesa Hadžens, američka glumica i muzičarka.[39]
- 1990 — Robert Kovington, američki košarkaš.[40]
- 1995 — Alvaro Odriosola, španski fudbaler.[41]
Smrti
[uredi | uredi izvor]- 1799 — Džordž Vašington, američki revolucionar i političar, jedan od osnivača i prvi predsednik SAD. (rođ. 1732)[42]
- 1862 — Džordž Lojd Hodžiz, britanski oficir i diplomata, prvi britanski konzul u Srbiji. (rođ. 1790)
- 1940 — Anton Korošec, slovenački političar i teolog, vođa Slovenske ljudske stranke. (rođ. 1872)[43]
- 1966 — Verna Felton, američka glumica. (rođ. 1890)
- 1984 — Visente Aleksandre, španski pesnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1977). (rođ. 1898)
- 1989 — Andrej Saharov, ruski nuklearni fizičar i borac za ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir (1975). (rođ. 1921)[44]
- 1993 — Mirna Loj, američka glumica. (rođ. 1905)[45]
- 2001 — Vinfrid Georg Zebald, nemački pesnik, pisac, esejista i profesor književnosti. (rođ. 1944)[46]
- 2003 — Džin Krejn, američka glumica. (rođ. 1925)
- 2009 — Miodrag Jovanović, srpski fudbaler i fudbalski trener. (rođ. 1922)
- 2013 — Piter O’Tul, irski glumac. (rođ. 1932)[47]
- 2019 — Ana Karina, dansko-francuska glumica, rediteljka, scenaristkinja i pevačica. (rođ. 1940)
- 2020 — Žerar Ulije, francuski fudbaler i fudbalski trener. (rođ. 1947)
Praznici i dani sećanja
[uredi | uredi izvor]- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]- ^ „Karl Renner | president of Austria”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Paul Éluard | French author”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Kurt von Schuschnigg | chancellor of Austria”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Shirley Jackson | American author”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Nikolay Gennadiyevich Basov | Soviet physicist”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Raj Kapoor | Indian actor and director”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Puls - Ružica Sokić”. web.archive.org. 2012-05-22. Arhivirano iz originala 22. 05. 2012. g. Pristupljeno 2021-02-04. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. maj 2012)
- ^ „Lee Remick | Biography & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „SVETLANA MIHAJLOVNA TOLSTOJ”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 27. 1. 2024.
- ^ „DRAGO MLINAREC”. Progarchives.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Jane Birkin | Biography, Albums, Streaming Links”. AllMusic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Patty Duke”. Television Academy (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Davis Cup - Players”. www.daviscup.com. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Stan Smith | Overview | ATP Tour | Tennis”. ATP Tour. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „International Tennis Hall of Fame”. www.tennisfame.com. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Život Svetlane Bojković iza kamera je bio buran, ponekad težak i vrlo tužan!”. novi.ba. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Aleksandar Kostić”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 28. 1. 2024.
- ^ „Dee Wallace Stone | Biography, Movie Highlights and Photos”. AllMovie (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Cliff Williams | British musician”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Zvezda, Moja Crvena (2013-12-14). „Na današnji dan: Rođen Mile Novković”. Moja Crvena Zvezda (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „LUKAJIC, ZELJKO - Welcome to EUROLEAGUE BASKETBALL”. www.euroleague.net. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Strack-Zimmermann, Benjamin. „Chris Waddle”. www.national-football-teams.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Strack-Zimmermann, Benjamin. „Aljoša Asanović”. www.national-football-teams.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „FIFA Tournaments - Players & Coaches - Aljosa ASANOVIC”. archive.md. 2015-12-12. Arhivirano iz originala 12. 12. 2015. g. Pristupljeno 2021-02-04. Arhivirano 2015-12-12 na sajtu Archive.today
- ^ „BORIS ISAKOVIĆ | Srpsko narodno pozorište”. www.snp.org.rs. Arhivirano iz originala 13. 02. 2021. g. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „NBA.com: Anthony Mason Bio”. web.archive.org. 2005-04-08. Arhivirano iz originala 08. 04. 2005. g. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Natascha McElhone”. Rotten Tomatoes.
- ^ „Anna Maria Jopek”. Discogs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „The Bands of Summer”. CMJ New Music Monthly (59). jul 1998. str. 20. Pristupljeno 29. 6. 2018.
- ^ „BOGAVAC, NEBOJSA - Welcome to EUROLEAGUE BASKETBALL”. www.euroleague.net. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Patty Schnyder | Player Stats & More – WTA Official”. Women's Tennis Association (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Billie Jean King Cup- Players”. www.billiejeankingcup.com. Arhivirano iz originala 21. 01. 2021. g. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „About: Sophie Monk”. dbpedia.org. Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Michael Owen | Football Stats | No Club | Age 41 | 1994-2013 | Soccer Base”. www.soccerbase.com. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Strack-Zimmermann, Benjamin. „Michael Owen”. www.national-football-teams.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Biografija :: Borka Tomović zvanični fan klub”. borkatomovic.webnode.com. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „BATUM, NICOLAS - Welcome to EUROLEAGUE BASKETBALL”. www.euroleague.net. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Nicolas Batum”. NBA Stats (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Vanessa Hudgens | Biography, Albums, Streaming Links | AllMusic”. AllMusic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Robert Covington Stats”. Basketball-Reference.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 24. 01. 2021. g. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Álvaro Odriozola Arzallus”. www.sportskeeda.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „George Washington | Life, Presidency, Accomplishments, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Anton Korošec | Slovene political leader”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „The Nobel Peace Prize 1975”. NobelPrize.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Myrna Loy”. britannica.com. Pristupljeno 20. 1. 2025.
- ^ „W.G. Sebald | German-English author”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Peter O'Toole Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.