Pređi na sadržaj

Википедија:Trg/Arhiva/Razno/19

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vikipedijanci,[uredi | uredi izvor]

Ovi englezi nam ponovo ne veruju. Ovog puta radi se o pesmi El Kondor pada na engleskoj Vikipediji. Dakle, hoće da je izbrišu jer, pod jedan, nisu nikad čuli za nju, što me ne iznenađuje, pod dva, nema dovoljno dokaza da je pesma "važna" (iako im je rečeno da se pesma nije emitovala zbog toga što ju je izvodio anti-Milošević bend). Dakle, glasajmo da ostane članak o toj pesmi o rušenju ponosa američkog vazduhoplovstva F117, evo OVDE. Ja vozim stelta 117 A... Nevidljivog... Taj ponos NATO-a... i gađam bombama... po Srbima... e, al' jedne noći primećen sam ja...... --Boris Malagurski 02:29, 9. maj 2006. (CEST)[odgovori]

..pomoću radara, ili nečeg drugoga, jebemligaa.. hahaha!! glasao sam --Orlović 13:18, 14. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Dometriosove glavolomke[uredi | uredi izvor]

citam Dometriosove clanke i ne mogu da vjerujem - dok nesumnjivo ima clanaka koji lice na nesto, vecina njegovih clanaka je tako jezivo neenciklopedijski uradjena da je potrebno biti citalac "Treceg oka" ili slicnog stiva da bi mogao cijeniti ove clanke. Pogledajmo samo Teslinu golubicu (iz koje i kakve literature je ovo izvadjeno!?), Ivo Bond, Albert Ajnstajn (Albert Ajnstajn je valjda u Srpskoj Vikipediji zasluzio malo bolji clanak, bez nevidjeno glupih prica o "5 puta boljoj povezanosti celija Ajnstajnovog mozga" i slicnih gluposti)

I kako si, Dometriose, dobio status cinovnika, ko li je tebe izglasao, vjerovatno Milos Rancic i ekipa? Osjecam da Kostunica licno stoji iza vas ;) — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Ml01172 (razgovordoprinosi) --SašaStefanović 03:01, 12. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Domatrios je takoreći stvar prošlosti na ovoj Vikipediji. Najbolje ćete nam pomoći ako označite svačije članke koje treba srediti ili drugačije privesti enciklopedijskom standardu ili ih, još bolje, sami popravite ako možete i želite. --Dzordzm 02:48, 12. maj 2006. (CEST)[odgovori]
E, lako se sad praviti pametan. Gde si bio kad su se borbe vodile? Nego, ti lepo razmisli može li se štogod sa tim uraditi. Pa ako misliš da ne može, a ti se pridruži predlozima za brisanje (što sam ja već par puta pokušavao). --  JustUser   JustTalk 00:38, 13. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Hrvati okupirali Vikipediju na hrvatskom jeziku[uredi | uredi izvor]

Nikakvo iznenađenje, ali sada tvrde da je Tesla hrvatski naučnik, iako sledeće (odnosno sve koje imaju taj članak) Vikipedije tvrde suprotno:

  • Bugarski: sъrbski proizhod.
  • Bosanski: jugoslovenski i američki naučnik
  • Catalia: serbo-nord-americà.
  • Česky: srbsko-americký fyzik
  • Dansk: serbisk-kroatisk-amerikansk fysiker
  • Nemački: serbischer Herkunft
  • Engleski: Serbian inventor
  • Španski: serbo-norteamericano
  • Francuski: D'origine serbe
  • Mađarski: szerb fizikus
  • Italijanski: elettrico serbo-statunitense.
  • Hebrejski: (srpski i američki)סרביה אמריקאי יליד
  • Makedonski: srpski i amerikanski naučnik
  • Nederlands: Servisch-Amerikaans uitvinder
  • Norsk: serbisk opphav
  • Poljski: serbski wynalazca
  • Portugalski: inventor sérvio-americano
  • Ruski: Serb po nacionalьnosti
  • Slovenčina: americký fyzik srbského pôvodu
  • Slovenščina: srbsko-ameriški znanstvenik
  • Srpski: srpski i američki fizičar
  • Svenska: serbisk uppfinnare
  • Turski: Sırp asıllı fizikçi

Dakle, samo Hrvati imaju u naslovu hrvatski naučnik što je apsurdno, pored toga što je rođen u Austriji, odnosno današnjoj Hrvatskoj, nema nikakve veze sa Hrvatskom ili Hrvatima. Zamolio bih sve da obrate pažnju na članak Nikole Tesle na hr viki i da konačno objasnimo tim ljudima da je Tesla bio srpski naučnik, ili makar srpsko-američki. --Boris Malagurski 02:43, 12. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Tesla navodno hrvatski naučnik, Pavelić navodno nije zločinac i nacista, Ruđer Bošković navodno hrvatski naučnik i filozof (u svoj relevantnoj literaturi piše da mu je otac bio Srbin a majka Italijanka), sve te njihove gluposti su odraz njihovih nacionalnih kompleksa i meni se čini da ne vrijedi trošiti energiju da im se nešto dokazuje. Bitno je da u relevantnijim Vikipedijama i literaturi stvari odgovaraju istini. A oni nek pišu svoju privatnu Istoriju koja nema blage veze sa istinom. --Славен Косановић {razgovor} 03:03, 12. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Nego, de vi redovno provjeravajte hoće li napraviti nešto o našem patrijarhu Pavlu, možda je i on Hrvat a mi ne znamo.--Banović 16:47, 12. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Pre će biti da je genocidni koljač, srednje ime četnik :) Mislim, pogledajte samo tu bradu, sve je jasno!!! --Dzordzm 01:10, 13. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Starosrpski?[uredi | uredi izvor]

Lijepo je da pomenemo u citatima rečenice na način na koji se kod nas govorilo krajem 19. i početkom 20. vijeka, pa i ranije. Primjetio sam već nekoliko članaka napisanih u duhu tih vremena, ali bih da skrenem pažnju da članke treba pisati onako kako danas govorimo i pričamo na srpskom jeziku. Ipak pišemo enciklopediju i ne eseje, takođe je pišemo za sve današnje savremenike. Razlog može biti da su neki korisnici uzimali dijelove tekstova iz nekih starijih knjiga, bez prepravljanja na današnji izgovor i govor, ponekad zvuči kul, ali ipak ti dijelovi teksta tako napisani mogu samo da budu dio članka kao citati. --Славен Косановић {razgovor} 00:18, 13. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Da. Slažem se. Važi i za crkvene tekstove i citate o svecima. --Kaster 23:46, 13. мај 2006. (CEST)[odgovori]
Naravno da važi za sve članke uključujući vezane za religiju i bilo koju drugu temu. Mislim da se onako kako danas govorimo i pišemo, može pisati o svim temama, da svi možemo da razumijemo o čemu se radi i takođe da svaki članak odgovara enciklopedijskim standardima. --Славен Косановић {razgovor} 08:39, 14. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Ukinuti jezičke "ekav-ijekav i ostale"[uredi | uredi izvor]

Ljudi, ja ne znam kako vama radi, ali meni ne radi ijekavica. Ja kliknem "ijekav" ili "ijekav" a ono sve ostane identično. Čujem od nekih da taj modul još nije završen - pa šta će onda tu ako ne radi!? A što se tiče ćirilice, ni ona nije najbolja, tj. ako zatražiš da bude ćirilica, onda on prevodi i što treba i što ne treba (npr. Događaj se zbio polovinom HVIII vijeka" !? ) Darko Maksimović 13:09, 14. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Rimski brojevi se u ćiriličnom tekstu pišu latinicom tako da kada ceo tekst prebaciš u latinicu sa rimskim brojevima se ništa neće desiti, tj. ostaće ok. E sad, kada pišeš rimske brojeve u latiničnom teksu onda moraš da ih staviš između uglastih zagrada -{ }- da ne bi kao što kažeš, prevodio i ono što ne treba. (bar mislim da je tako) :) Djus reci 13:31, 14. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Ja sam iz sve snage protiv ukidanja ovih jezičaka. Ali mislim da članke, a posebno naslove treba pisati ćirilicom, dok još ne postoji veliki broj članaka. tj. dok još nije kasno.--Banović 16:40, 14. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Što se tiče rimskih brojeva, oni nisu problem, potrebno je samo malo izmeniti softver za transliteraciju. Dungo ima transliterator u javi, koji sasvim lepo prepoznaje rimske brojeve, i ne dira ih pri preslovljavanju latiničnog teksta u ćirilični. Znači, rimske brojeve i ne moramo da stavljamo između ovih -{ }- zagrada, jer jednom kad budemo apdejtovali softver, to ima da bude sistemski rešeno. Transliterator možete skinuti odavde, pa proverite kako radi. -- Obradović Goran (razgovor) 06:02, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Pa nisam siguran da će se implementirati iz mog Transliteratora, ali uglavnom, ne bi trebalo da bude teško ubaciti takvu funkcionalnost u Medijaviki softver, tim pre što se radi o dodavanju dva regularna izraza. Inače, moj program je u Javi, a ovo čudo u PHP-u, tako da je nekompatibilnost očigledna. :) --Filip § 13:40, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]
A ijekavica/ekavica? Ovo, očigledno, ne radi a stoji kao da radi... Darko Maksimović 12:35, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Stoji, a ne radi. Postoji namera da uskoro proradi. Kad će to biti ne zna se, jer zavisi od mnogo faktora. --Filip § 18:21, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Pretraga na Guglu[uredi | uredi izvor]

Ljudi ne znam od čega zavisi da se neki članci nalaze pri vrhu kada ih tražim na guglu a nekih nema uopšte. Npr. probajte : Herman Gering ili Handžar divizija.

--Branko1408 05:49, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Pa nije gugl toliko brz kao mi :). Gugl osvežava svoju bazu u nekom određenom vremenskom periodu, tako da se novi članci na našoj viki tamo neće pojaviti još neko određeno vreme. --SašaStefanović 05:55, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Da li je teologija nauka ?[uredi | uredi izvor]

Naša Vikipedija je prepuna članaka koji su nekritički kopirani iz teoloških knjiga. Treba li za takve članke da ima mesta na Vikipediji?

Moje mišljenje je da treba, ali se mora jasno naglasiti da su ti članci teološki i stoga ne-naučni.

--Jakša 19:47, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Da li je filozofija nauka mogu isto tako da postavim pitanje. Odgovori mi zašto teologija ne bi bila nauka? --Jovanvb 20:07, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Sramota me uopšte vidjeti ovakav naslov, zato se neću potpisati :)). Nisam nikad primjetio da su teološke knjige, išta manje objektivne, od knjiga bilo koje druge nauke. Jedno su knjige koje proučavaju religiju (teološke θεός-bog, λόγος-nauka), a jedno one koje propovjedaju religiju. Dakle, prve knjige da, a druge isto da, ali uz navod, a bilo bi čak lijepo napraviti šablone za takve članke.
Mislim da je ovo šira rasprava i teško da bi stala na strancie Trga, pa makar podloga bila i virtuelna... Sve zavisi kako se shvati nauka, odnosno šta se podrazumjeva pod naučnim istraživanjem i analizom, a šta pod vjerovanjem... Što se tiče filozofije, ona nije nauka iako se često filozofski i naučni metodi preklapaju... filozofija je prije način razmišljanja i vrlo često, za razliku od nauke, se bavi postavljanjem fundamentalnih pitanja i analizom korištenih metoda u nekoj oblasti i vrlo često njen cilj nije davanje "naučnih" odgovora na neki fenomen, nego sistematska analiza različitih metoda korištenih od strane "naučnih" metoda prilikom analize određenog fenomena..., i vrlo često se shvata kao sveobuhvatno saznanje, zato što dodiruje sve aspekte ljudskog saznanja pa čak i one koji se tiču vjerovanja..., itd. --Славен Косановић {razgovor} 20:38, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Nisam ni mislio na knjige koje propovedaju religiju. Teo-logija = nauka o bogu. Kao geologija = nauka o zemlji ... Znači teološki članci treba da budu na vikipediji, a oni koji propovedaju religiju ne. Verovatno ima i onih članaka koji nisu NPOV, ali treba ih srediti --Jovanvb 20:42, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Što se tiče pristupa temi i načina pisanja članaka o teologiji, meni lično se dopada onaj koji ima Korisnik:Djakovac. --Славен Косановић {razgovor} 21:06, 15. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Citat iz skorašnjeg članka:

Za svete, kao i za anđele, večnost znači "stalnost u svetosti" (Sveti Vasilije Veliki, 0 Svetome Duhu, XVI, 38, str. 379).

Lepo je što je naveden izvor, ali ovo sa naukom nema nikakve veze. Ovo je metafizika. Pogledajte sve (bukvalno sve) članke o svetiteljima. Oni se mogu podvesti kao 'Legenda o...' ili 'Pravoslavno verovanje o...'.

Može se u Srbiji veronauka uvoditi u škole, izdavati proglasi o tome šta je zvanična a šta nepriznata religija, davati privilegije crkvenim zajednicama, ali se time ne može od religijske misli napraviti naučna, kolikogod bi to mnogi želeli. Crkvene knjige mogu biti napisane uz pomoć naučnih metoda, ali to ih ne čini naučnim. Početna premisa je Vera, a to je pristrasno-nenaučno. Filozofija nema predrasude. --Jakša 01:30, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

A šta ako je Sveti Vasilije u pravu? --Banović 01:38, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Članke bi trebalo praviti i za ateiste i za vjernike, naravno, uz navođenje izvora. Ateisti neka u člancima citiraju svoje izvore, vjernici svoje. Najbolje je sporne članke pisati u dva podnaslova, Ateistički stavovi, Vjerski stavovi --Banović 01:38, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
A šta ako je zemlja ravna? Gospodin Vasilije je 0 (nula) od naučnog autoriteta.
Slažem se da bi bilo dobro dati neku oznaku člancima, mada je i to podložno manama (stav pravoslavnih, rimokatolika, budista, scijentologa i ateista).
Očigledna je namera da se napravi Pravoslavna Enciklopedija Vikipedija, pa neka tako i bude.
--Jakša 01:54, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Pa onda i tu utjerati podnaslove, naše učenje je ovakvo, rimokatoličko tako, islamsko onakvo..., sve se to da utjerati pod jedan krov. "Gdje čeljad nije bijesna, ni kuća nije tijesna". Samo ne znam ko će nam pisati u ime tih drugih stavova :)) --Banović 02:07, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Što se tiče pitanja da li je ovim člancima mesto na Vikipediji, pitanje je li teologija nauka je bespredmetno. Ni muzika ni kinematografija ni "telefonske zajebancije" nisu nauke a sve ih imamo jer su deo sveta oko nas. --Dzordzm 02:15, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

U ovim člancima treba jednostavno i jasno u prvom paragrafu naglasiti da se radi o hiršćanskom/kakvom god učenju. Uz takvu naznaku mislim da nije potreban čak ni posebno upozorenje. Ako možemo na čitaocu da ostavimo odgovornost za odgovornu percepciju slika iz porno-filmova (od skora na sr.viki) mislim da možemo i da ga izložimo hrišćanskoj dogmi uz napomenu da se upravo o tome radi. --Dzordzm 02:15, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Slažem se sa Dzordzm. Uz mali komentar: postoji nauka o muzici, nauka o kinematografiji, nauka o religiji, (za telefonske zajebancije nisam siguran) i to nije problematično. Problematično je imati pojmove opisane po teološkom kanonu bez alternative. Retko koji članak iz ove oblsati ima ikakvu naznaku o tome da je deo hrišćanske dogme, već odmah upada u priču o čudima i slično. --Jakša 02:34, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Ne trebaju članci imati nikakvu oznaku već ih treba samo malo srediti. Obično ih ljudi kopiraju ko zna odakle pa ih samo postave na viki. Evo pogledajte moje članke o svetiteljima koje pravim u zavnje vreme. Na vrh postavim da je čovek hrišćanski svetitelj, a posle kada se opisuju njegova čuda napišem u hrišćanskoj tradiciji pominje se da je: pa onda nabrajam šta je radio. Tako treba da stoji na vikipediji a ne ovo je teološka dogma pa onda piši šta stigneš. Uveče ću da sredim jedan teološki članak čisto da dam Jakši primer kako trebaju da izgledaju --Jovanvb 12:02, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Ljudi, ovo je enciklopedija. Ako mi Srbi ispadnemo jedini seljaci koji pišu članke po knjigama crkvenjaka, Tesla, Pupin i Ruđer će se u grobu okretati. Nismo i mi valjda k'o islamisti koji enciklopedije pišu "duh se javio Muhamedu..."!? Sve što ima ikakve veze sa natprirodnim i "čudima" i svetošću itd. treba naglasiti u svakoj pojedinačnoj rečenici. Ako je čitav članak takav, onda treba na početku staviti navod da slijedi "citat" iz knjige te i te, i uokviriti kao citat. Mislim, nemojte da se sramotimo... Darko Maksimović 12:33, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Zaista nevidim razlog zašto se diže prašina oko Teologije kada i sam naziv govori o tome. Ako neko sumlja u verodostojnost ovih tekstova niko ih neće primoravati da veruju, ali ni ja neću verovati vernicima Darvinističke zablude. Ni sam Darvin nikada nije rekao da je to istina što je opisao u svojim tezama o postanku sveta, a danas ni jedan ozbiljan naučnik ne uzima zdravo za gotovo ono što vernici Darvinističke zablude žele da prikažu kao istinu. Dakle, vernicima Darvinizma, ako se vaša znanja upisuju onda insistiram da se upisuju znanja čovečanstva koja veruju u Boga. Svako dobro od Gospoda --Goran Anđelković 15:25, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Ja se slažem sa time što govoriš o evoluciji. Darvinova teorija je nedokazana hipoteza, i bilo gdje gdje se spominje neki od njegovih zaključaka treba govoriti "po Darvinovoj teoriji evolucije" ili nešto slično. U članku "Evolucija" je ovo sasvim ispoštovano, koliko mogu da primijerim. Isto tako treba i u svim teološkim člancima govoriti. Ali se ne slažem sa tobom kada kažeš "ako neko sumnja ... niko ih neće primoravati da veruju". Ovo je enciklopedija, dakle zbornik znanja a ne bilo kakvih izjavnih rečenica u koje čitalac može da vjeruje a i ne mora. Dakle, trebali bi svi podaci da budu tačni, a ukoliko se želi navesti neki diskutabilan ili neprovjeren podatak, onda ga kao takvog treba i predstaviti sa navodima i napomenom izvora odnosno autora. Darko Maksimović 15:57, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Darko, drago mi je da si dobronamerno primio moj stav o ovom bezrazložnom dizanju tenzije o Teologiji. Upravo većina korisnika i radi na tome da se članci koji su prepisani kritički obrade i dopune. A što se tiče ”verovanja” u činjenice, ponekima čak i ako argumentujemo činjenicama i dokazima neće verovati zbog raznih političkih ili drugih ubeđenja. Kao zbornik znanja enciklopedija beleži i istorijske činjenice koje danas ostaju kao odraz vremena u kome su se zbivale. Kao takav on objašnjava čitaocu ono što mu nije jasno iz svih oblasti pa i iz religijskih. Tako da ako neko piše o demonima kako naučnim činjenicama treba spomenuti i Boga po istom utemeljenju. Svako dobro i uspešan napredak --Goran Anđelković 16:14, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Žao mi je ako je moja primedba o teološkim člancima protumačena kao nepotrebna. Nije mi namera bila da drugima oduzimam vreme. Međutim, postoji ogroman jaz između onoga što Vikipedija treba da bude i onoga što jeste. Nema problema pisati članke o biblijskim i drugim teološkim legendama, ali treba bar pomenuti šta one jesu - priče, verovanja, legende. Ovakvih članaka je mnogo i ima ih svakodnevno sve više. Pogledao sam druge vikipedije i sve one pišu o ovim temama sa 'ogradom', na primer: predanje kaže, hrišćani veruju, teolog H tvrdi... Pozdravljam nameru Jovana(b) da ove članke dovede u red.
A propo vernika Darvinizma, takva religija ne postoji.
Interesantno je da je moderna enciklopedija kao pojava epohe Racionalizma upravo imala za nameru da se bori protiv religijskih i drugih predrasuda i sujeverja. Jedino na srpskoj stranici o enciklopediji sam našao da je katehizam (kateizam) i dekalog enciklopedijska forma. --Jakša 18:26, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Potpuno se slažem da treba u svakoj rečenici koja govori o čudima naglasiti da je to po hrišćanskoj tradiciji, hrišćani veruju ili nečemu trećem. Znači ne treba pisati taj svetitelj je gore pomerao nego u hrišćanskoj tradiciji pominje se da je taj svetitelj gore pomerao. To je sasvim normalno, kao što treba i pisati po darvinovoj teoriji čovek je postao od mamuna e sad ako postoji i perina teorija treba naglasiti da po perinoj teoriji čovek je postao od papagaja :) --Jovanvb 20:03, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Da ne bi izletili iz teme, mislim da bi bilo dobro da neko napravi kriterijume u vezi pisanja članaka iz teologije i religije (pošto je ovdje sada ta tema, a inače mislim da ima još oblasti ovdje, koje vape za smjernicama), i slažem se sa primjedbom korisnika Darko Maksimović. Svaka tema mora da ima svoje kategorije i citati moraju ostati citati... Ako sada ne počnemo sa čišćenjem sadržaja, organizacijom i kategorizacijom raznih tema, kasnije će to biti nemoguć posao, ili posao koji će zahtjevati nekoliko mjeseci... Pa sada neka većina odluči šta treba činiti. --Славен Косановић {razgovor} 20:09, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Neki su ovde pobrkali lončiće! :) Jakša nepostoje Biblijske priče, verovanja ili legende, to postoji kod Darvina. Arheolozi, fizičari i hemičari su odavno potvrdili svaku reč iz Mojsijevog izveštaja (stari savez) nazvane stari zavet. A propo vernika Darvinizma, oni ničim nemogu da dokažu njihovo verovanje tako da su vernici Darvinističke teorije. Što se tiče religijskih sujeverja običaja i predrasuda, Hrišćanstvo se i bori protiv toga od samog svog početka. Ja rekoh i dušu spasih --Goran Anđelković 22:39, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Stari zavet je u najboljem slučaju zbirka književnih tekstova i nepouzdan istorijski tekst. Ko želi da spasava dušu, neka ide u crkvu. --Jakša 22:49, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Jakša očito si neobavešten, zato se prvo informiši da ne bih morao da pišem naučne radove na tu temu samo za tebe. Ukoliko tvrdiš da je Stari savez nepouzdan tekst, tada treba to i da daokažeš i to činjenicama. Informavcije radi ja se spasavam u Crkvi Boga živoga i Istinitoga, ali to me ne sprečava da živim i radim na Vikipediji. Slava Bogu Svevišnjemi sada i uvek i u sve vekove vekova. Amin --Goran Anđelković 22:55, 16. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Poštovani Gorane, ja cenim to što ste Vi posvetili život proučavanju crkvene teologije. Alegorijski i poetski tekstovi imaju tu osobinu da se mogu tumačiti i ovako i onako, pa tako i Sveto pismo. Vaše bezuslovno prihvatanje ovog teksta se zasniva na Veri, a ne na nalazima arheologa, fizičara i hemičara. Da ne verujete u Sveto pismo, ne biste bili sveštenik. --Jakša 01:31, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Poštovani Jakša, ja takođe cenim vaš trud, da doprinosi ovom projektu budu adekvatni. Tekstovi koje ja proučavam nisu alegorijski, već su dokazani činjenicama ljudi koji su poput neverujućih krenuli da dokažu suprotno. Ako niste upoznati imate vremena, a ja vam stojim na raspolaganju da vam ih prezentujem u nešto mirnijoj atmosveri. Tačno je da se moje bezuslovno prihvatanje činjenica zasniva na Veri, ali pre nego što sam ih prihvatio imao sam dovoljno iskustva i opita i uverio sam se u istinitost tih činjenica. Čak ni danas ne prihvatam sve zdravo za gotovo već sam kritičan poput svih Hrišćana koji žive svoja ubeđenja. Nalazi arheologa i drugih stručnjaka su argumenti za one koji nisu doživeli čuda poput mene. Čuda i nečulne stvari se nemogu razumeti ako se ne dožive, kao što nekome nemožete objasniti ukus meda ako ništa slatko nije okusio u životu. Ima i takvih koji neveruju Svetom pismu a ipak su klirici. Ja još uvek nisam sveštenik, ali sam uveren u istinitost Biblije i teoliških tekstova. To mi nesmeta da imam otvoren pogled na svet bez ikakvih predubeđenja, za razliku od onih koji nikada nisu pročitali ovo delo i tvrde da su to gluposti. Sa poštovanjem i sa željom da napredujete u životi --Goran Anđelković 11:53, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Ljudi evo pogledajte neki članak koji pravim o svetiteljima (npr. Prepodobni Teodosije Kijevo-Pečerski). Više od toga ne treba dirati jer je ovo NPOV. Naravno moguće je i da postoji nekih kontroverzi, ali iz izvora koje imam samo ovo nam je dostupno. Znači samo ispred ono što je sporno i ušta neko ne veruje treba dodati "u hrišćanskoj tradiciji se spominje" ili neku sličnu rečenicu ispred. --Jovanvb 00:30, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Ovo više ne treba mijenjati? "Mošti celebne?" (šta to znači "celebne"?), "Upokojio se mirno 1074. godine", "zbog njegove devstvene čistote, prevelikog truda molitvenog" (raspored riječi i šta to znači "devstvene"?), "prepodobnom Antoniju?" (nije li ovo "starosrpski"? šta to znači "prepodobnom"?) itd. Darko Maksimović 09:53, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Mošti celebne mošti koje su netruležne i čudotvorne, ako imaš neku bolju reč zameni, devstvene čistote, prevelikog truda molitvenog - da ali ispred stoji U hrišćanskoj tradiciji pominje se da je Bog obdario Teodosija velikom blagodaću zbog njegove devstvene čistote... . Znači nisam napisao Bog ga je obdario tim i tim nego sam dodao ovu rečenicu ispred. Mislio sam da znaš šta je devstvo, ako imaš neku drugu reč za to kaži pa da razmislim o njenom korišćenju (devstvo - kad nemaš odnose sa ženama ili kod žena sa muškarcima); šta to znači "prepodobnom" pa prepodobni ti je ime kojim se nazivaju neki svetitelji kao što imaš sveštenomučenik, jurodivi, sveti. Ja nikada nisam čuo za neki drugi izraz kojim se može prepodobni zameniti, a i verovatno su svi poznati pod tim imenima. --Jovanvb 11:08, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]
P.S. Upokojio se mirno - možda to mirno i može da se izbaci, ali služilo je zbog toga da se naglasi da se mirno upokojio, pošto su mnogi svetitelji ubijeni. U svakom slučaju može da ostane a može i da se izbaci svejedno mi je :) --Jovanvb 11:10, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]
Zar je moguće da si izbacio moju promjenu? Zar nije bolje da ostane moja promjena u Istoriji promjena da mogu da je vide i drugi ljudi? Ovo još nikad nisam vidio da se totalno izbriše (pa čak i iz tabele promjena)...
Ko ti je izbacio promenu?? --Jovanvb 12:12, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Verovatno je konflikt izmena, tako da se verovatno desilo da sam prvi poslao tekst koji je blokirao tvoje slanje. Ako to nije veliki problem pošalji ponovo tvoj tekst. Upravo se meni desilo isto, jer me je Jovan blokirao, ali evo ponavljam svoj tekst --Goran Anđelković 12:15, 17. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Molio bih vas da razmotrite sljedeći stil pisanja: "Sveti velikomučenik Đorđe je hrišćanski svetitelj. Rođen je u Kapadokiji kao sin bogatih i blagočestivih roditelja. Otac mu je postradao za Hrista, a majka mu se preseli u Palestinu (Sveti velikomučenik Đorđe) ili ovaj: "Ipak on je ostao čvrst u hrišćanskoj veri, a neznabožačke sudije oštro izobliči (? enciklopedija!?) zbog njihove gluposti...Tada se i poslednji put pomoli Bogu i predade Mu (duh svoj 251. godine". "I mean come on!!!" Darko Maksimović 13:22, 18. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Ne vidim šta je sporno u prvom primeru. Blagočestih?? Ako hoćeš slobodno izmeni sa nekom opisnom rečenicom. Otac mu je postradao za Hrista - e sad me već ljutiš šta je ovde sporno. Da je otac postradao za Hrista. Ovaj drugi članak nije sređen i srediću ga. Članci o svetiteljima koji se slave u januaru, februaru i martu nisu sređeni. April i maj jesu. --Jovanvb 01:17, 19. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Teologija je nauka baš koliko i astrologija. --Poki |razgovor| 01:38, 19. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Glavna Strana[uredi | uredi izvor]

Što nije glavna strana zaklučana? C-c-c-c 10:11, 18. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Jer nemamo često vandale, a time pokazujemo dobru volju i otvorenost :) --Jovanvb 10:19, 18. maj 2006. (CEST)[odgovori]
--SašaStefanović 12:18, 18. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Znam da sam dosadan[uredi | uredi izvor]

Hteo sam da skrenem pažnju na organizovanu kampanju poricanja hrvatskih zločina koja se vodi na engleskoj vikipediji. Na primer, poriče se umešanost katoličkog klera u ustaške zločine promenjen je naziv clanka!, negira se uloga stepinca itd. Kampanju, koja je sinhronizovana, vode EurowikiJ, Mir_Harven,Elephantus ,Zmaj ,FrontLine,Ante_Perkovic itd. Uradite nešto, braćo. Hvala! --Boris Malagurski 02:21, 19. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Naslovna strana[uredi | uredi izvor]

Haha, baš sam malo gledao stare izmene na Glavnoj strani, od svih vandala, ovaj mi je najkreativniji. Ljudi, znam da se glasalo o tome, ali mislim da postajemo sve popularniji i popularniji, možda da se opet pokrene pitanje oko zaključavanja glavne strane? --Boris Malagurski 08:53, 19. maj 2006. (CEST)[odgovori]

B92 Ko je ko?[uredi | uredi izvor]

Nisam shvatio da li mi imamo dozvolu za ceo sajt B92 ili samo za putovanja.

Intersuje me deo "Ko je ko" gde ima materijala za biografije :

http://www.b92.net/info/kojeko/djunic.php

--Branko1408 01:09, 20. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Mislim da se dozvola odnosi samo na sekciju putovanja. A ovaj tekst što si linkovao je po meni već u prvoj rečenici pristrasan, tj. nije neutralan. Ne znam koliko bi bilo dobro uzimati od njih bilo šta što se tiče politike. --SašaStefanović 01:22, 20. maj 2006. (CEST)[odgovori]

en wiki diskusija/glasovi[uredi | uredi izvor]

Molim vas da se uključite u diskusiju o nazivu rata u hrvatskoj na engleskoj vikipediji. [1]. Canas 23:38, 20. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Nezavisna Crna Gora[uredi | uredi izvor]

Konačna procena CeSID-a je 55.3 % za nezavisnost. Procene su da se brojka neće spustiti ispod 55 %. Dakle, iako su mnogi rekli da se neće mnogo promeniti kad se Crna Gora odvoji, na Vikipediji nam predstoji veliki posao, s obzirom da je većina članaka vezana za Srbiju i Crnu Goru. Moramo se nekako organizovati, pa da prepravimo sve te članke. --Boris Malagurski 23:55, 21. maj 2006. (CEST)[odgovori]

Hitno - pokusaj uklanjanja slike sa neo-ustashama na en:wiki[uredi | uredi izvor]

pogledajte: [2] Majaa 10:34, 22. maj 2006. (CEST)[odgovori]

U čemu je problem. Ako je slika PD prebaciš je na ostavu i kategorišeš. Tamo je niko neće dirati bez velikog razloga a dostupna je u svim vikimedijinim projektima. Samo bez panike! --Kaster 11:56, 22. мај 2006. (CEST)[odgovori]