Prijezda I Kotromanić
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Prijezda I | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Prijezda I Kotromanić |
Datum rođenja | 1211. |
Mesto rođenja | Slavonija, Ugarska |
Datum smrti | 1287. |
Mesto smrti | Slavonija, Ugarska |
Grob | Ugarska |
Porodica | |
Potomstvo | Prijezda II Kotromanić, Stefan I Kotromanić, Vuk Kotromanić; ćerka |
Dinastija | Kotromanići |
Ban Bosne | |
Period | oko 1250–1287. |
Prethodnik | Matej Ninoslav |
Naslednik | Stefan I Kotromanić |
Prijezda I Kotromanić je bio ban Bosne i osnivač srpske dinastije Kotromanića, (oko 1250–1287)[1].
Posle smrti velikog bana Ninoslava banovsku vlast u Bosni uzeo je njegov rođak Prijezda. Prijezda je prešao na katoličku veru bez ičije saglasnosti, pa se narod pobunio protiv njega, zbacio ga sa vlasti i postavio za bana njegovog sina Stefana I. Ugarski kralj Bela je uzeo ovo kao povod za novi krstaški pohod na Bosnu 1254. godine. Bela je hteo da iskoristi tu priliku pošto je novi ban bio maloletan i neiskusan. Prilikom ovoga napada Bela je uspeo da zaposedne „Donje Krajeve“, a to je predeo između Vrbasa, Une, Save i planine Grmeč.
Ban Prijezda I, sa sinovima Stefanom I, Prijezdom II i Vukom, nakon što je pribavio saglasnost velikaša, 8. maja 1287. trajno daruje župu Zemunik svojoj ćerki i njenom suprugu, sinu slavonskog bana Stjepana III Babonića, kao i njihovim potomcima. Ban Prijezda navodi da Zemunik poklanja u onim granicama u kojima su ga posedovali njegovi preci i on sam, sa svim onim što toj župi pripada, uključujući i ljude koji je naseljavaju. Povelju kojom je zabeležen taj pravni čin izdao je najverovatnije blizu granice župe Zemunik i Glaž, dotadašnje granice između poseda Kotromanića i Babonića, odnosno između Bosanske i Slavonske banovine.[2]
Iz Huma su odlazili gusari i harali po moru, pa je Venecija napala na Omiš, glavnu gusarsku luku, 1278. godine, i svrgla sa vlasti mesnu vlastelu – Kačiće.
Porodično stablo
[uredi | uredi izvor]2. | ||||||||||||||||
1. Prijezda I Kotromanić | ||||||||||||||||
3. | ||||||||||||||||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ćorović, Vladimir (2005). ILUSTROVANA ISTORIJA SRBA, Book II. Politika. str. Book II.
- ^ http://www.anurs.org/sajt/doc/File/casopisi/GPB5_(2012).pdf
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Mrgić, Jelena (2002). Donji Kraji: Krajina srednjovekovne Bosne. Beograd: Filozofski fakultet.
- Mrgić, Jelena (2008). Severna Bosna: 13-16. vek. Beograd: Istorijski institut.
- Ćirković, Sima (1964). Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Fine, John V. A. (1994) [1987]. The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press.
- Ćorović, Vladimir (1940). Historija Bosne. Beograd: Srpska kraljevska akademija.
- Ćorović, Vladimir (1997). Istorija srpskog naroda.