Srbi u Njemačkoj
Срби у Њемачкој | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ukupna populacija | |||||||||||||
700.000 (2022) | |||||||||||||
Regioni sa značajnom populacijom | |||||||||||||
uglavnom Sjeverna Rajna-Vestfalija, Baden-Virtemberg, Bavarska i Berlin | |||||||||||||
Jezici | |||||||||||||
njemački i srpski | |||||||||||||
Religija | |||||||||||||
pravoslavlje | |||||||||||||
Srodne etničke grupe | |||||||||||||
Lužički Srbi, Srpska dijaspora |
Ovaj članak je deo serije o Srbima |
Srbi |
---|
Srbi, kao i ostali narodi sa područja bivše Jugoslavije koji su migrirali u Njemačku, integrisani su u njemačko društvo.[1]
Broj Srba u Njemačkoj[uredi | uredi izvor]
Između 1970. i 1990, Srbi su većinom migrirali prema državama sa njemačkim govornim područjem.[2]
Danas, preko milion Srba prve, druge i treće generacije živi u Austriji, Švajcarskoj, Lihtenštajnu i Njemačkoj.
O broju Srba u Njemačkoj postoje različiti podaci. Većina Srba i njihovih potomaka živi u Njemačkoj, to je negde oko 700.000 do 800. 000 hiljada. Prema podatcima Nemačke vlade iz 2008. godine, živi oko 400.000 osoba srpske nacionalnosti sa državljanstvima Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Navodi se u izveštaju iz ureda za migraciju i izbjeglice[3] Srpska dijaspora na tlu Nemačke je brojna i prema nezvaničnim podacima broji oko 500. 000 članova. U Nemačkoj pokrajini Hesen žive po poslednjem popisu, krajem 2018. godine, 50 000 Srba a veliki broj ima nemačko državljanstvo, tako da je populacija mnogo brojnija. U gradu Frankfurtu živi preko 15.000 naših građana.[4] Ono što je mnoge dodatno iznenadilo jeste otkuda toliki broj naših građana koji žive u inostranstvu. Međutim, zvanične brojke pokazuju da je ovo tek delić onih koji „parče hleba” pokušavaju da zarade van granica Srbije.[5]
Prema podacima iz januara 2023. u Njemačkoj je u srpskim školama bilo 2292 učenika.[6]
Procesi imigracije Srba u Njemačku[uredi | uredi izvor]
Poslije Drugog svjetskog rata i za vrijeme 1950.- tih, manje grupe imigranata se doseljavaju u Njemačku. Te grupe su većinom činili hrvatski nacionalisti i srpski monarhisti koji su bježali od novostvorene komunističke vlasti u Jugoslaviji.[7]
Početkom 1960.- tih iz Jugoslavije u Njemačku pristižu radnici. Ubrzo po dolasku oni, kao i ostali narodi sa područja SFRJ, počinju da se identifikuju kao Jugosloveni i stvaraju jugoslovenske zajednice. Većina ih je stigla kao obučeni radnici i veoma su se brzo uklopili u njemačko društvo.[8]
Raspad Jugoslavije je rezultovao i drastičnim regrupisanjem dijaspore. Rastući nacionalizam u Jugoslaviji podijelio je i jugoslovensku dijasporu po etničkim linijama.[9]
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Miodrag Damjanović, četnički emigrant
- Svetislav Ivan Petrović, glumac
- Đorđe Andrejević Kun, likovni umetnik rođen u Njemačkom carstvu (danas Poljska)
- Gojko Mitić, glumac
- Zlatan Alomerović, fudbaler
- Dejan Janjatović, fudbaler
- Slobodan Komljenović, fudbaler
- Marko Marin, fudbaler.[10]
- Zvjezdan Misimović, fudbaler
- Andrea Petković, teniserka
- Neven Subotić, fudbaler
- Branko Tomović, glumac
- David Vržogić, fudbaler
- Marko Đurđević, ilustrator, konceptualni umetnik i strip crtač
- Mihael Rensing, fudbaler
- Volfgang Nešković, političar
- Muamer Hukić, kik-bokser
- Marko Stanković, bokser.[11]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Odnosi Srbije i Nemačke
- Centralni savet Srba u Nemačkoj
- Eparhija diseldorfska i njemačka
- Nemci u Srbiji
- Nijemci u Republici Srpskoj
- Nemački kutak
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Srbi se u Nemačkoj teško integrišu
- ^ Kako žive Srbi u Nemačkoj?
- ^ Njemački Savezni ured za migraciju i izbjeglice.
- ^ Centralni Savet Srba u Hesenu
- ^ Srpska dijaspora u Nemačkoj, oko 700.000 ljudi
- ^ B., B. (21. 1. 2023). „U SRPSKIM ŠKOLAMA 2.292 DECE: Ministar Ružić se sastao sa nemačkom ambasadorkom Anke Korad”. Večernje novosti. Pristupljeno 22. 1. 2023.
- ^ Predstavništvo RS-a u Štutgartu: „Mi nismo paralelna državna institucija“
- ^ Migration und Integration
- ^ Serbien vs Deutschland: Ländervergleich und Statistiken
- ^ Introducing…Marko Marin
- ^ Bokser Marko Stanković
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Puzović, Predrag (1996). „Eparhije Srpske pravoslavne crkve u rasejanju” (PDF). Bogoslovlje: Časopis Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu. 40 (1-2): 87—96. Arhivirano iz originala (PDF) 08. 06. 2019. g. Pristupljeno 25. 03. 2018.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Srbi u Njemačkoj na Vikimedijinoj ostavi
- Srpska pravoslavna crkva u Nemačkoj
- Ambasada Republike Srbije u SR Nemačkoj
- Predstavništva Republike Srpske u inostranstvu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. avgust 2022)
- Televizija srpske dijaspore Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. avgust 2022)