212 (avion)
212 (avion) | ||
---|---|---|
212 (avion) | ||
Opšte | ||
Namena | školski avion za prelaznu obuku | |
Posada | 2 | |
Zemlja porekla | FNR Jugoslavija | |
Proizvođač | prototip Ikarus iz Zemuna, serijska proizvodnja Fabrika aviona Utva iz Pančeva | |
Prvi let | oktobar 1948. | |
Početak proizvodnje | 1950 | |
Dimenzije | ||
Dužina | 9,32 m | |
Razmah krila | 11,00 m | |
Visina | 3,58 m | |
Površina krila | 21,90 m² | |
Masa | ||
Prazan | 1.825 kg | |
Normalna poletna | 2.400 kg | |
Pogon | ||
Klipno-elisni motor | 1 x Rendžer SVG-770C-B1 | |
Snaga | 330 kW | |
Performanse | ||
Maks. brzina na Hopt | 242 km/h | |
Maks. brzina na H=0 | 287 km/h | |
Dolet | 920 km | |
Plafon leta | 7.000 m |
212 (avion) je jugoslovenski vojni školski jednomotorni niskokrilni klipni avion dvosed za naprednu prelaznu trenažnu obuku modernih aerodinamičkih linija drvene konstrukcije sa uvlačećim stajnim trapom i zatvorenom kabinom, koji se proizvodio u fabrici aviona Utva u Pančevu. Neposredno po okončanju rata a na osnovu raspisanog internog konkursa iz 1946. godine, urađeni su projekti aviona za trenažnu prelaznu obuku pilota sa oznakama 212 i 213, oba sa istim motorom Rendžer SVG-770C-B1 od 330 kW (440 KS). Prototipovi ovih aviona su napravljeni u zemunskoj fabrici aviona Ikarus, u kojoj je 1940. godine izrađen prototip prvog naprednog trenažnog aviona Ikarus MM-2, pa se ovi avioni mogu naći i pod imenom Ikarus 212 i Ikarus 213. Prvi let prototipa 212 i 213 je izveden 1948. godine a nakon ispitivanja serijski su se proizvodili u fabrici aviona Utva u Pančevu od 1950. do 1955. godine. Ukupno je napravljeno 60 aviona Utva 212 i 196 primeraka 213 (avion). Naslednik ovih aviona iste namene i klase je bio 522 (avion).
Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]
Ovaj avion su projektovali konstruktori Ilić, Zrnić i Popović, a prototip je napravljen u Ikarusu. Avion je bio potpuno drvene konstrukcije niskokrilac sa ugrađenim linijskim motorom Rendžer. Imao je uvlačeći stajni trap sa repnim točkom. Avion je bio dvosed sa zatvorenom kabinom u kojoj su sedeli jedan iza drugog instruktor i učenik.
Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]
Serijska proizvodnja ovog aviona se odvijala u Fabrici aviona Utva iz Pančeva u periodu od 1950 do 1955. godine. Popularan naziv ovog aviona je bio 212 (avion). Ukupno je napravljeno 60 primeraka ovih aviona i svi su se koristili za prelaznu obuku pilota u ratnom vazduhoplovstvu Jugoslavije dok ih nisu zamenili moderniji avioni metalne konstrukcije 522 (avion) sa Prat Vitni radijalnim motorom.
Zemlje koje su koristile ovaj avion[uredi | uredi izvor]
- Jugoslavija-FNRJ/SFRJ
Osobine aviona Ikarus 212[uredi | uredi izvor]
Opšte karakteristike[uredi | uredi izvor]
- Motor - 1 x 330 kW Rendžer SVG-770C-B1
- Elisa - dvokraka promenljivog koraka,
- Razmah krila - 11,00 m,
- Površina krila - 21,90 m²
- Dužina aviona - 9,32 m,
- Visina aviona - 3,58 m,
- Težina praznog aviona - 1.300 kg,
- Maksimalna poletna težinalj - 2.400 kg,
- Posada - 2 člana.
- Naoružanje - 2 mitraljeza 7,92 mm, i 2 lake bombe po 50 kg ispod krila
- Stajni trap - uvlačeći
Performanse[uredi | uredi izvor]
- Maksimalna brzina - 287 km/h,
- Putna brzina - 242 km/h,
- Dolet - 920 km,
- Plafon leta - 7.000 m
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ
- 213 (avion)
- Fabrika aviona Utva
- Fabrika Aviona Ikarus A. D.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Žutić. N. i Bošković. L., Ikarus - Ikarbus: 1923 - 1998, Ikarbus, Beograd, 1999.
- O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941), Let 3/2004. Beograd, 2004.