Pređi na sadržaj

Ahtirski

Koordinate: 44° 51′ 06″ S; 38° 17′ 40″ I / 44.851588° S; 38.294316° I / 44.851588; 38.294316
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ahtirski
Ahtыrskiй

Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugJužni FO
Pokrajina Krasnodarska
RejonAbinski rejon
Osnovan1863.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2017.20.983
Geografske karakteristike
Koordinate44° 51′ 06″ S; 38° 17′ 40″ I / 44.851588° S; 38.294316° I / 44.851588; 38.294316
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina38 m
Ahtirski na karti Rusije
Ahtirski
Ahtirski
Ahtirski na karti Rusije
Ahtirski na karti Krasnodarskog kraja
Ahtirski
Ahtirski
Ahtirski na karti Krasnodarskog kraja
Ostali podaci
Poštanski broj353300−353302
Pozivni broj+7 86150
OKATO kod03 201 553
OKTMO kod03 601 153 051
Veb-sajt
http://ahtirsky.ru/

Ahtirski (rus. Ахтырский) naseljeno je mesto poluurbanog tipa sa zvaničnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) na jugu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u jugozapadnom delu Krasnodarske pokrajine i administrativno pripada njenom Abinskom rejonu.

Prema podacima nacionalne statističke službe RF za 2017, u naselju je živelo 20.983 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Varošica Ahtirski se nalazi u zapadnom delu Krasnodarskog kraja, na nekih 8 km istočnije oad grada Abinska, administrativnog centra rejona, te na nekih 60 km jugozapadno od pokrajinske prestonice Krasnodara. Varošica se nalazi u južnom delu aluvijalne Zakubanjske ravnice, na mestu gde ravničarsko područje postepeno prelazi u severnu podgorinu Velikog Kavkaza. Kroz varošicu protiče reka Ahtir, jedna od značajnijih pritoka reke Hablj.

Južnom periferijom naselja prolazi autoput A146 koji povezuje gradove Krasnodar i Novorosijsk. Paralelno sa drumskim ide i železnički putni pravac na istoj relaciji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Gradnja prve stanice na mestu savremenog naselja započela je u rano proleće 1863. i već do kraja iste godine na tom mestu sagrađeno je 208 domova. [1] Novoosnovano naselje dobija naziv stanica Anthirskaja, a njeni prvi stanovnici bili su doseljenici iz tadašnjih Poltavske i Harkovske gubernije, njih ukupno 1.234. U junu 1867. stanica menja ime i postaje Ahtirovskaja, u čast grada Ahtirka iz istočne Ukrajine.

Do intenzivnijeg privrednog razvoja naselja dolazi nakon početka intenzivnije eksploatacije nafte i prirodnog gase koji su otkriveni na tom području u periodu 1938−1940. godine. U novembru 1948. započela je izgradnja posebnog radničkog naselja namenjenog radnicima na naftnim bušotinama u tom području. Oba naselja su ujedinjena u jednu celinu i u septembru 1958. objedinjeno naselje dobija zvaničan status radničke varošice.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u varoši je živelo 20.100 stanovnika, dok je prema proceni iz 2017. broj žitelja porastao na skoro 21.000 osoba.[2]

Kretanje broja stanovnika
1959.1970.1979.1989.2002.2010.2017.
15.69118.17018.34118.568[3]19.219[4]20.100[5]20.983

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Потто В. А. Томъ 1-й: От древнѣйшихъ временъ до Ермолова // Кавказская война въ отдѣльныхъ очеркахъ, эпизодахъ, легендахъ и біографіяхъ. — изданіе второе. — С.-Петербургъ: Складъ В. А. Березовскаго, 1887. — С. 597—598.
  2. ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 11. 03. 2018. 
  3. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  5. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]