Википедија:Trg/Arhiva/Razno/37
![]() | Ova stranica je arhiva starijih razgovora. Nemojte da menjajte sadržaj ili dodajete novi. Ako želite da pokrenete novu raspravu, uradite to na trenutnoj stranici.
« Arhive 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47 |
Predlog za postavljanje portala
[uredi | uredi izvor]Sahara i ja smo radili na portalu:vazduhoplovstvo oko mesec dana. Ovde ispred vas iznosimo konačan predlog Portala. Portali o vazduhoplovstvu su postavljeni na oko 20 drugih jezika. Nisam upućen u proceduru oko postavljanja novog portala, ako je uopšte i ima. Tako da evo, pokrećem na trgu diskusiju. Ako imate neke primedbe, zamerke, sugestije i sl, tu smo... Pozdrav. -SmirnofLeary (razgovor) 23:20, 11. avgust 2009. (CEST)
Prijedlog za unos NGC objekata
[uredi | uredi izvor]Gospoda BokiM, Micki i još poneki su došli ranije na ideju unošenja podataka o NGC kosmičkim objektima. Brojevi su se kretali kao u ribarskim pričama :=))), od 2000 do 7000 pa i više. Poslije kraćeg traženja preko BokiM veze našao sam katalog ovdje: Arhiva NGC objekata, na dnu liste.
Ovom prilikom imam veliko zadovoljstvo da objavim da lista ima, ne 2000, ne 7000, već 13226 objekata. I mogu se prenijeti na srpsku viki lakše nego sateliti Kosmos.
S ovim bi jednim udarcem prešli sa nedavno osvojenog 31. mjesta na 29-to, i sa 80000+ na oko 93000+ članaka.
Ovo je zasad samo prijedlog. Recite jeste li za unos. Poljaci, Nijemci, Mađari i neki drugi imaju ove objekte na svojim vikijima. BokiM je neke objekte već unio ručno, i primjer se može vidjeti ovdje: NGC 76.
Ako se ljudi slože, trebaće mi pomoć astronoma da se ovo organizira, pošto ja nisam nikakav stručnjak za astronomiju. Jel ima neko da pomogne? Pomoć bi se sastojala u prijevodu engleskih stručnih izraza na srpski, što bi onda moj Pajton program automatski prevodio dalje.
Inače, automatski članci bi imali oko 8 raznih podataka, i nekoliko šablona i rečenica (više od jedne kod trenutnog primjera). Pola objekata planiram da generiram na ijek, a polovinu na ek, radi ravnopravnosti.
Ideje, sugestije, za ili protiv? --Miroslav Ćika (razgovor) 02:32, 18. jul 2009. (CEST)
- Sačekajmo da možda dođe Sič, ako ne - moramo polako s tim. Bilo bi dobro sa svako ko zna išta o tome da svoj komentar. --Bojan[bojan] 07:05, 18. jul 2009. (CEST)
Ja mislim da j to sjajna ideja i da je potrebno. Nisam profesionalni već astronom-amater, ali smatram da mi je terminologija dovoljno bliska da bih mogao da ti pomognem. Prvo, ako je neki objekat i u Mesjeovom katalogu ili je poznat i pod narodnim imenom (npr. Vlašići) moramo i to ubaciti, i proveriti da li već postoji članak na tu temu. Ako već imaš spisak pojmova koje je potrebno prevesti, baci ovde ili na moju stranu za razgovor.
A za sledeću iteraciju: bilo bi lepo da imamo članke o svim satelitima Sunčevog sistema (nedostaje nam 50-60% članaka). Ju-hu: imaćemo najjači Portal:Astronomija na svim njikijima! --V. Burgić (reci...) 07:25, 18. jul 2009. (CEST)
- Dok se Sič ne vrati mogao bih ja da pripomognem, budući da sam geograf i da sam imao astronomiju na faksu (kod nas je to matematička geografija), uputite me o čemu se radi i svakako ću pomoći koliko mogu uz literaturu i znanje koje imam. Danas neću biti u mogućnosti zbog privatnih obaveza, ali već od 1 ili 2 sata noćas ću odgovoriti na sve što me priupitate. PS: Sviđa mi se ova ideja veoma je dobra.--Metju (razgovor) 11:14, 18. jul 2009. (CEST)
I još nešto da dodam. Bilo bi super kad bismo našli neki sajt sa kojeg bismo mogli da skidamo podatke o biljkama i životinjama (lupam), ali mislim da bi to možda bilo korisnije i od vještačkih satelita i od objekata dubokog svemira. A, imajući u obziru da sam ja tek nedavno napisao članak puma, sa tog zamišljenog sajta bi se baš moglo poskidati podataka i podataka. Sad, da li ima takav/ih sajt/ova??--Bojan[bojan] 11:28, 18. jul 2009. (CEST)
- Pa treba ubaciti koliko je udaljena od Zemlje ili našeg Sunčevog sistema, kao i kada je otkrivena i ko ju je otkrio, e sad ako na tom sajtu ima još teksta bilo bi dobro da se vidi šta valja još za ubaciti. Tabela sa strane je ok. Pogledaću to sve nate-nane kad se vratim noćas, da ne brzam sada.--Metju (razgovor) 11:39, 18. jul 2009. (CEST)
- Što se flore i faune tiče mislim da postoje neki sajtovi i da ćemo to lako da rešimo, videću i to pa javljam. Pozz!--Metju (razgovor) 11:39, 18. jul 2009. (CEST)
- Evo linka [1] pa pročačkajte malo dok se ja ne vrnem, deluje mi ok...--Metju (razgovor) 11:49, 18. jul 2009. (CEST)
Miroslave, je si l'siguran datoga ima 13 000 ? Pitam, pošto je na hr. uneseno samo 2300. Možda nije isti sajt korišten? I, kako se ovo može brže unijeti od kosmosa kad ga ima 6,5 puta više? Čekam da je još ljudi uključi...--Bojan[bojan] 12:20, 18. jul 2009. (CEST)
- Pojma nemam o tim zvezdama, ali akciju podržavam sto posto. Video sam da su i druge vikipedije, poput hr unele sazvežđa i imaju šablon.--Metodičar zgovor2a 12:55, 18. jul 2009. (CEST)
Izuzetno mi je drago da su dosad svi iskazali podršku, i da već imamo dva stručnjaka spremna da pomognu. Da upravo sam i ja mislio na dodavanje domaćih naziva, uobličavanje vizualnog rješenja, i generalnu provjeru tako da ne pišem gluposti. Juče sam u Voj.Enc. našao imena sazviježđa/sazvežđa, ali vrlo malo drugih podataka, koje samo astronom može prevesti u srpski astronomski žargon.
Spisak pojmova već imamo. Bacite oko na sajt koji sam dao u uvodu gore. Sami objekti su u arhivi ngc2000.dat.gz, a šta treba prevesti je u names.dat.gz i ReadMe. Ove arhive skinite, i možete ih raspakovati i sa Vinzipom mislim. Ako ne ide javite.
Tu je navedeno preko 13000... nečega sa brojevima... zašta ja mislim da su NGC objekti u katalogu :)
I da. Životinje, biljke, satelite i sve što je u tabelarnoj formi, odsad možemo unositi ovim putem. I što je veća lista, to bolje, jer se više isplati utrošeno vrijeme. Prijevod je lakši u ovom slučaju zato jer se podaci skidaju samo iz lokalnog tekst fajla, a ne sa 2 veb strane i 2 lokalna fajla.--Miroslav Ćika (razgovor) 14:43, 18. jul 2009. (CEST)
- Da, i druge Vikipedije su radile taj masovni unos. Nisam znao da ima toliko objekata.
--micki talk 14:51, 18. jul 2009. (CEST)
Dobro, prijevod vjerovatno nije lakši, ali jest manipulacija fajla. I jednom kad je program urađen, njemu je svejedno da li u fajlu ima 100 ili 10000 objekata, on ih prelazi sam u velikoj petlji, vrši zamjene engleskog sa srpskim, i snima u novi fajl. Ako radi jednu liniju u sekundi, što je izuzetno sporo, treba mu samo oko 4 sata da sve uradi. Zatim samo koristim isti vikimedija program za apload kao što je bio za one satelite. Primjere možete vidjeti na Korisnik:MiroslavĆikaKosmosBot.
Vjerovali ili ne, ali teoretski već za 2 sedmice možemo imati sve ove članke na našem vikiju. A onda ćemo predjemo na nešto drugo (očajni pokušaj imitacije vranjanskog govora:))--Miroslav Ćika (razgovor) 15:11, 18. jul 2009. (CEST)
Projekt je sada na posebnoj radnoj stranici, a ovdje ljudi i dalje mogu iznositi svoju podršku, protivljenje, ili komentare. Radna stranica je Korisnik:Miroslav Ćika/NGC projekt. U ovoj fazi ima oko 200 termina koje treba prevesti, možda i znatno manje. Pozivam Burgu, Ivana25, BokijaM, Siča, kao i ostale zainteresirane, da se uključe u prijevod ili formulaciju izgleda članaka. Hvala.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:45, 20. jul 2009. (CEST)
- Za masovne unose postoji posebna koordinaciona strana i urgiram da se ovaj projekat tamo doda. --filip ██ 20:17, 3. avgust 2009. (CEST)
Prevod opštih imena
[uredi | uredi izvor]- nebula = maglina
- planetary = planetarna maglina
- cluster = (zvezdano) jato (mada se ponekad kaže i „klaster“)
Neki objekti nose ime po galaksijama, i to negde po punom nazivu (Prstenasta maglina u Liri), a negde i po skraćenom nazivu galaksije (rho Oph nebula = maglina ρ Ofiuhusa ili ρ Zmijonoše). Za neke objekte nisam siguran da li se koristi ime koje je doslovni prevod sa engleskog ili imamo svoj naziv (košnica, plava grudva...) pa bi trebalo da se umeša Sič. Šta misliš da uradiš sa onim objektima koji čine jedan skup po imenu (kvarteti, sepsteti, Kutija, Vrtlog galaksija)? --V. Burgić (reci...) 18:38, 18. jul 2009. (CEST)
- To mi je sve špansko selo. Nego zaista, da ne bismo gušili Trg, trebali bi da otvorimo posebnu stranu gdje bih mogao da postavim tekst za prijevod, i da vršimo dalje rasprave o samoj izradi i finalnom izgledu članaka. Ako ne čujem bolji prijedlog, napraviću dodatnu stranu u svom pijesku za ovaj projekt. Inače za sam prijevod ima oko 100 termina zasad, od kojih su 40 galaksije.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:34, 19. jul 2009. (CEST)
Projekt je sada na posebnoj radnoj stranici. Radna stranica je Korisnik:Miroslav Ćika/NGC projekt. U ovoj fazi ima oko 200 termina koje treba prevesti, možda i znatno manje. Pozivam Burgu, Ivana25, BokijaM, Siča, kao i ostale zainteresirane, da se uključe u prijevod ili formulaciju izgleda članaka. Hvala.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:45, 20. jul 2009. (CEST)
Životinje
[uredi | uredi izvor]Evo linka sa koga bismo mogli da poskidamo sve o vodozemcima [2], bacite pogled, pa da se ako se slažete da se to odradi. Ne razumem se u to mnogo, ali mislim da nije veliki posao...?--Metju (razgovor) 11:28, 19. jul 2009. (CEST)
- Ovo ćemo definitivno da uzmemo kao odličnog kandidata za idući masovni unos. Samo za ovo će trebati pronaći način da se upišu srpski nazivi na jednostavan način pri unosu. Odlična ideja.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:36, 19. jul 2009. (CEST)
Ne moraju. Mogu i latinski, pa ćemo mi polako da ih preusmeravamo u srpski (ukoliko postoji naziv, ako ne, ostaje na latinskom) i da dodajemo podatke za svakog.--Metodičar zgovor2a 16:42, 19. jul 2009. (CEST)
- Neki ni nemaju srpski naziv, tako da je bolje prvo sve uneti na latinskom, pa onda nate-nane. Tu bi Vlod mogao da pomogne ako se ne varam....--Metju (razgovor) 16:48, 19. jul 2009. (CEST)
- Evo još jednog primera [3]. PS: Unosom samo vodozemaca, dobili smo 6000+ novi članaka.--Metju (razgovor) 16:46, 19. jul 2009. (CEST)
- Mislim da je ovaj sajt mnogo bolji za unos što se obimnosti podataka tiče ima sve o sisarima i vodozemcima....--Metju (razgovor) 17:16, 19. jul 2009. (CEST)
- Evo gmizavaca [4] i ptica [5], takođe baze podataka--Metju (razgovor) 17:25, 19. jul 2009. (CEST)
Na pticama već rade Nikola i Vlada, tako da ne dupliramo posao.--Metodičar zgovor2a 17:27, 19. jul 2009. (CEST)
- Nisam primetio, super onda.. :-)--Metju (razgovor) 17:48, 19. jul 2009. (CEST)
Zapravo nisi ni mogao da primetiš jer je o tome pričano na sastanku, a ti svakako možeš da dođeš na jedan od narednih te tako da primetiš sve što treba. :)--Metodičar zgovor2a 17:57, 19. jul 2009. (CEST)
Odlično momci. Zasad ćemo da krenemo sa onim NGC objektima gore, a kako vidim da postoji veliki entuzijazam za biljne i životinjske vrste, ovo ćemo da pokrenemo ponovo kad NGC bude unesen. To su definitivno unosi važniji od Kosmos satelita, i jako korisni za enciklopediju. Metodičar će nam pomoći za to, a nadam se još poneko. Nadam se da ćemo ovo početi da razrađujemo negdje sredinom avgusta. U tom trenutku ćemo već imati 2 uspješna unosa i 94000 članaka. 100 000 ili ništa, do kraja godine!--Miroslav Ćika (razgovor) 01:48, 20. jul 2009. (CEST)
- Sa životinjama samo ćemo bogami i prevaliti 100000 čini mi se, a još kad uguramo i biljke, eh...--Metju (razgovor) 09:23, 20. jul 2009. (CEST)
- Dobro, a da li vi mislite da će se stvoriti iste stranice sa različitim imenima? Ako je ime isto onda bot pri unosu napiše "Already exist". ne možemo tek tako. NGC sigurno nemamo pa neće biti problema. A, što se tiče vodozemaca, biljaka i ostalih čuda-to morampo provjeravati sve dok ne budu na Vikipediji kao članci. --Bokim (razgovor) 09:32, 20. jul 2009. (CEST)
- Nisam siguran da sam te dobro razumeo? Pa ako nešto imamo, a sigurno prilično toga imamo, onda će valjda bot da preskoči to pri unosu (nagađam, ne znam kako to radi) ili ćemo da popišemo šta imamo i da izuzmemo pri obradi (opet nagađam)??--Metju (razgovor) 09:37, 20. jul 2009. (CEST)
- Ako Miroslav može, onda bi bilo dobro ovo drugo (da napravimo spisak-mislim da je tako rađeno i za masovni unos za filmove).--Bokim (razgovor) 09:46, 20. jul 2009. (CEST)
- To nije problem što se spiska tiče, napravićemo ga relativno brzo, pod uslovom da je izvodljivo...? Al' neću da lupam nek' o tome rasprave oni koji se razumeju pa ću rado pomoći tamo gde mogu...--Metju (razgovor) 09:53, 20. jul 2009. (CEST)
Pajton vikimedija bot jednostavno preskače stranice ako već postoje i ne unosi ih (po difoltu), mada se može narediti i da ih obriše i snimi novi tekst. A ako i unese nešto viška - recimo nešto na latinskom što već postoji, ali pod srpskim nazivom - to se može obrisati. Uostalom vidjećemo kad budemo prionuli na taj posao.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:05, 20. jul 2009. (CEST)
Za masovne unose postoji posebna koordinaciona strana i urgiram da se ovaj projekat tamo doda. --filip ██ 20:17, 3. avgust 2009. (CEST)
2 nova slova
[uredi | uredi izvor]![]() | Ostanite smireni i učtivi pri komentarisanju ili izlaganju dokaza, te ne vršite lične napade. Budite strpljivi kako se približava rešenju problema, staloženi i pristojni prema vikibontonu. Ako se konsenzus ne postigne, ostala rešenja — npr. admin tabla — postoje da bi se skrenula pažnja i osiguralo da više urednika posreduje ili se oglasi o spornom pitanju. |
Crnogorski pravopis koji je 10. jula predstavljen imaće 32 slova.
Koga zanima može da pogleda ovde. --FrMiBaS (razgovor) 21:16, 18. jul 2009. (CEST)
- To je bitno za njih kad bude uvođena njikipedija na crnogorskom jeziku. Srpski još uvek ima samo 30 slova, nema brige. --V. Burgić (reci...) 22:27, 18. jul 2009. (CEST)
A da se možda unese ta info u članak o crnogorskom jeziku?--Jagoda ispeci pa reci 22:42, 18. jul 2009. (CEST)
Crni Crnogorci, baš ih svašta snađe. :( Al` svuda ima bisera koji se nesreći sopstvenog naroda raduju. 本 Mihajlo [ talk ] 22:43, 18. jul 2009. (CEST)
- Da, ali ja taj crni biser nisam skinuo sa hr Viki nego odavde. --FrMiBaS (razgovor) 23:06, 18. jul 2009. (CEST)
O kakvim bre, biserima pričate? Pravopis je izašao, crnogorski jezik zvanično postoji, dobio je dva nova slova. To su informacije koje treba ubaciti u članak, sa sve referencom koju je dao Barbarosa, a sigurno se može naći još toga. Šta vi mislite o tome, apsolutno je nebitno (a i prilično je neukusno iskomentarisano, ali s obzirom ko je dao komentar, bilo bi čudo da nije dao takav komentar).--Jagoda ispeci pa reci 23:17, 18. jul 2009. (CEST)
- Razumem ja da tebe pogađaju tuđa mišljenja, pogotovo kad dolaze od određenih ljudi sa kojima već imaš određenu istoriju sukoba. Al` eto, nistu ta tvoja zgražanja nad mojim utiskom ništa relevantnija od mojih zgražanja nad ovim cirkusom. A ovo nije članak, niti njegova strana za razgovor, tako da si u svakom slučaju više of topik nego što bi druge da predstaviš. 本 Mihajlo [ talk ] 23:28, 18. jul 2009. (CEST)
- Pošto vidim da ste već počeli da diskutujete, milio boh da se ceo ovaj podnaslov i tekst prebace u članak Crnogorski jezik.
Hvala. --FrMiBaS (razgovor) 23:34, 18. jul 2009. (CEST)
Nemam ja šta da diskutujem s gore potpisanim. Kad bude naučio osnovna pravila civilizovane komunikacije, možemo da probamo da razgovaramo. Pre toga ne. A podatak je već ubačen u članak, uredno referenciran, tako da nema šta više da se raspravlja. Možete slobodno da nastavite da se zgražavate do mile volje, ja se ovde ne vraćam.--Jagoda ispeci pa reci 23:38, 18. jul 2009. (CEST)
- Kada bi naučila da svoj animozitet ne ispoljavaš kroz sukobljavanje sa bilo čime što bi njegov fokus rekao — već si u više navrata demonstrirala svoju pristrasnost po pitanju toga šta je gud a šta bed — verovano ne bi imala potrebu da posežeš za ovako jadnim ličnim uvredama u nedostatku potpore za akcije na koje te taj isti nagon primoljava. 本 Mihajlo [ talk ] 23:58, 18. jul 2009. (CEST)
Da bi "zvanično" neki jezik postojao nije potrebno imati samo pravopis. I da potsetim...napisan je predlog pravopisa koji treba da se usvoji i iz njega da se napiše školski pravopis i gramatika. Priča oko crnogorskog jezika je dugogodišnja. --Ja sam kaži 01:27, 19. jul 2009. (CEST)
Znači, od slova DZ su odustali. Mene samo zanima kako planiraju da ta dva nova slova pišu ćirilicom. Ili možda planiraju da ukinu ćirilicu? Ništa mi nije jasno. Pitam se samo da li je Crnogorcima jasno? Pera Kojot Šta je, bre??? 11:11, 19. jul 2009. (CEST)
- Da, pisaće i ćirilicom [6]. I ne vidim što mi treba da se potresamo oko tuđeg jezika, imaju naciju, jezik, alfabet, akademiju nauka, kao i svaka druga država. To šta mi privatno mislimo o ovim pojmovima nije za jednu ozbiljnu enciklopediju. --V. Burgić (reci...) 12:00, 19. jul 2009. (CEST)
Biće veome interesantno pratiti koliko će novonikli članci zaista biti neutralni po aspektu pismenosti naroda zatečenog u CG na njihovom vekovnom, je l` te, jeziku. Evo moje pretpostavke kako će to da izgleda u praksi. 本 Mihajlo [ talk ] 13:16, 19. jul 2009. (CEST)
- Apsolutno si u pravu, ne treba uopšte polemisati o tome ovde, jer je neško ostati NPOV u pojedinim situacijama, postoje drugi načini komunikacije za razmenu mišljenja (između ostalog, i strane za razgovor), a Njikipedija je ipak enciklopedija. Pera Kojot Šta je, bre??? 13:08, 19. jul 2009. (CEST)
Ravnopravnost ijekavice na srpskoj viki, i njen istaknutiji prikaz, će u budućnosti potpuno razbiti argumente za posebnu viki. Crna Gora je srpska Sparta, i Luča sveg srpstva još od prije Gorskog Vijenca, i „od sinjeg mora do Dunava“.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:41, 19. jul 2009. (CEST)
- Ajde? --V. Burgić (reci...) 16:59, 19. jul 2009. (CEST)
Pa, koliko je meni poznato, i u makedonskom jeziku postoji slovo DZ, i piše se kao S latinično, samo sa stomačićem na drugu stranu. A i oni pišu ćirilicom. --Ana piši mi 17:10, 19. jul 2009. (CEST)
Ne znam zašto se potresate oko tog crnogorskog kad već ima nekoliko jezika koji su u suštini srpski - Srpsko-hrvatski, Hrvatski (štokavski) i Bosanski ili bošnjački, kako god...neka bude onda i crnogorski...ustvari, mogu da uvedu i crnski i gorski što se mene tiče.--Zrno (razgovor) 17:57, 19. jul 2009. (CEST)Zrno
U suštini kad bilo koji jezik bude međunarodno priznat (od strane relevantnih međunarodnih organizacija) onda možemo govoriti o jeziku, isto kao što možemo govoriti o bilo kojoj državi kad je priznaju UN. Ako to nije slučaj, govorimo o govoru, narečju... nazovite to kako god hoćete, kao što i dok neka teritorija nije u UN govorimo o teritoriji, pokrajini, oblasti, itd. Pera Kojot Šta je, bre??? 18:18, 19. jul 2009. (CEST)
Ne postoji mešunarodno priznavanje jezika. Druga je stcar što ISO treba da im dodeli kod. --V. Burgić (reci...) 18:27, 19. jul 2009. (CEST)
- Na to sam i mislio. Pera Kojot Šta je, bre??? 18:34, 19. jul 2009. (CEST)
- Aj, ne trošite više prostora. Imate ovde stranu za razgovor. --FrMiBaS (razgovor) 18:31, 19. jul 2009. (CEST)
U svetlu novih događaja
[uredi | uredi izvor]Pa da pokušam još jednom. :) Dakle, situacija je ovakva; naša njikipedija raste i to je divno. Ponovo smopovratili stare pozicije i u odnosu na prvu sledeću državu iza nas vodimo za gotovo 2.000 članaka. Ipak, 1.650 nam se nalazi u raznim kategorijama za sređivanje i kako god mi to gledali, nema skoro nikakvu vrednost u ovakvom stanju. Dopuštam mogućnost da nam se makar još oko 400 članaka provuklo bez nalepnice koju bi trebalo da ima. Ako primenimo elementarnu matematiku... Mislite o tome. :)--Metodičar zgovor2a 19:43, 20. jul 2009. (CEST)
Šta misliš da tečlanke kategorizuješ (npr, ako to uradiš, ja ću se srediti da sredim sve filmske, dakle, filmovi, glumice, glumci, režiseri, scenaristi...ali mi napravi spisak, nemam volje da tražim). Takođe, moj prijedlog je da se {{patrljak}} zamijenim "pravom" klicom. evo, ja sam "za" ako ti hoćeš da ispoštuješ moje zahtjeve, ako ne... :PPPPPPP --Bokim (razgovor) 19:51, 20. jul 2009. (CEST)
Podržavam uređivanje. Međutim u ovom trenutku ne mogu da se posvetim tome, jer radim na masovnom unosu, i popunjavanju preostalih rupa kod prethodnog unosa.
Da pokušam utješiti Metodičara. Prvo, sad je sezona odmora i malo ljudi je aktivno, a nas par preostalih je hiperaktivno :). Drugo, od članaka za sređivanje ih podosta ima sa istorijsko-političkom pozadinom, oko čega stalno izbijaju svađe. Treće, i na eng viki ima brdo nesređenog koječega. Pošto često tamo švrljam, mogu da kažem da im članci imaju dosta grešaka, kao i naši otprilike. Jedino što ih je više.
Uz sve ovo rečeno, ako neko ima dobru volju i slobodnog vremena za sređivanje, to je za svaku pohvalu.--Miroslav Ćika (razgovor) 20:10, 20. jul 2009. (CEST)
Miroslavu opraštamo. :) Trebala bi se očistiti Vikipedija, jer će biti ono "Sredićemo ove jeseni", "... zime", aha, "sad ćemo proljetnje spremanje" i ostale bajke. Ako ih se sad riješimo, biće lakši rad. Ali, ne treba samo one iz kategorije sređivanje, nego i potreban prevod i sl. Naravno treba i one bez međuviki veza. --Bokim (razgovor) 20:17, 20. jul 2009. (CEST)
- Probavao sam da ih kategorizujem, ali nisam siguran da li sam na pravom putu. Mislio sam da umesto šablona za sređivanje, postoji više šablona za razne oblasti, kao što je ovo (proba). Pa neka sve te oblasti budu potkategorije u kategoriji za sređivanje. Šta mislite?--Metodičar zgovor2a 20:18, 20. jul 2009. (CEST)
- Ja pod sređivanjem smatram i onu moju ideju sa trg/ideje /pogledajte naslov/. Možda otvorim glasanje pošto ste vi k'o seoske mlade. :)) Zašto to smatram sređivanjem? Zato da bi se bar rasprave o sljedećim masovnim unosima pojavljivale tamo, tj. da bi manje dolazilo do sukobljenih izmjena na ovom trgu u želji da svi nešto kažu /a opet nije trg/tehnika/.--Bokim (razgovor) 20:24, 20. jul 2009. (CEST)
Iskreno Boki, uopšte te ne pratim. Ja jedno, ti treće. Biće da ovde svako priča ono što njega zanima.
Šta konkretno ti smatraš pod sređivanjem? A ja sam odlučio da ispodeljujem kategoriju, pa kud puklo.
--Metodičar zgovor2a 20:31, 20. jul 2009. (CEST)
Htio sam da ti odgovorim, ali sam otišao na drugu stranu. IOzvinjavam se. Dakle, ti smjesti članke za sređivanje pored glavne u podkategorije, a valjda će oni koji se razumiju u određene stvari to srediti. Molim sve koji žele da pomognu, da me podrže u otvaranju sobe na Vikipedija:Trg/Botovi. A oni koji ne žele da pomognu-neka ne odmažu.--Bokim (razgovor) 20:37, 20. jul 2009. (CEST)
- Ma ništa. :) Ioanko mi danas ništa ne polazi za rukom, ne mogu ljudski ni kategoriju da napravim. Možda neki drugi put.--Metodičar zgovor2a 20:41, 20. jul 2009. (CEST)
Sređivanje
[uredi | uredi izvor]Da li neko pominje sređivanje članaka? Evo, nabasao sam na jednog, koji je u užasnom stanju:
Mislim da je autor ovog članka pravi zlatni rudnik za one koji se bave sređivanjem.
A ne bi bilo zgoreg priveriti i ovog:
本 Mihajlo [ talk ] 12:06, 21. jul 2009. (CEST)
Ima tu svega i svačega. Krenuo sam da sređujem te "avionske" članke, pa dok se ne smorim. Pera Kojot Šta je, bre??? 17:20, 22. jul 2009. (CEST)
Vecinu tih clanaka o aviokompanijama pisao je jedan korisnik kome srpski ne ide bas od ruke (valjda je rodjen u inostranstvu, nisam sigurna), tako da bi u sustini trebalo na SVE njegove clanke turiti jednu nalepnicu pa krenuti redom... Ko ima zivaca, narafski...--Jagoda ispeci pa reci 18:38, 22. jul 2009. (CEST)
Primetio sam. Evo krećem, pa ako ispravim jedan dnevno, vredeće... Pera Kojot Šta je, bre??? 22:01, 22. jul 2009. (CEST)
Do sada sam ispravio 4 članka (uključujući i onaj koji je Mihajlo pomenuo). Transkripciju nisam sređivao, nego sam ostavio kako je bila, trebalo bi se dogovoriti šta da se radi sa tim, a video sam i da je bilo rasprava oko toga ranije. Ako može neko još da protrči pa da vidi da li to vredi, pa ako vredi, da nastavim. Pera Kojot Šta je, bre??? 13:47, 23. jul 2009. (CEST)
- Evo pogledao sam ja i mogu da potvrdim da vredi. Hoćeš li da se upišeš ovde i članke koje si sredio? Podrška projektu bi značila.--Metodičar zgovor2a 13:52, 23. jul 2009. (CEST)
- Hoću, samo mi daj uputstvo kako da to uradim da ne zabrljam nešto (naravski, na strani za razgovor, da ne širimo priču ovde?) Pera Kojot Šta je, bre??? 13:57, 23. jul 2009. (CEST)
Ejndželov (anđeoski) vodopad
[uredi | uredi izvor]Smatram da je neophodno ponovo skrenuti pažnju na ovaj članak. Na strani za razgovor o članku objašnjeno je da je ovaj vodopad dobio naziv po pilotu Ejndželu koji ga je otkrio. Zašto onda da mu mi nadenemo naziv Anđeoski vodopad, kada to nema smisla? --Ana piši mi 16:51, 22. jul 2009. (CEST)
- Naziv anđeoski je više figurativan, vodopadi se zovu Ejndžel, nema tu nikakve filozofije...--Metju (razgovor) 17:09, 22. jul 2009. (CEST)
Pa i ja tako mislim, ali pogledaj kako se zove naš članak... --Ana piši mi 17:12, 22. jul 2009. (CEST)
- Moram samo da upozorim da naziv može biti samo onaj koji se nalazi u literaturi. Ako bismo mi na njiki davali nazive dogovorno ili već kako, to bi bilo originalno istraživanje, što na njiki ne može.--Metodičar zgovor2a 17:30, 22. jul 2009. (CEST)
Čovek se prezivao Angel. Vodopad je dobio ime po njemu. E sada, greška je onih koji su to u naš jezik uneli kao anđeoski jer nisu znali da je to Ejndžel prezime, a ne imenica anđeo. Nije originalno istraživanje, Dejane, bre! --Ana
piši mi 17:37, 22. jul 2009. (CEST)
- Ana, ti i ja se nismo dobro razumeli (što nije neka novos‘
). Ne možeš zdravorazumski da određuješ nazive. Naziv postoji kod nas, u našoj literaturi ili njet?--Metodičar zgovor2a 17:40, 22. jul 2009. (CEST)
E jes', sad ispade da se ti i ja uopšte ne razumemo... Koliko ja znam, kod nas se koriste i jedan i drugi naziv. Ali, evo, tu je Ivan, pa će nam on reći kako je u geografskoj literaturi na srpskom. --Ana piši mi 17:47, 22. jul 2009. (CEST)
- Pa nek Ivan pogleda. Nego jesi zapazila moj novi potpis?
--Metodičar zgovor2a 17:54, 22. jul 2009. (CEST)
- Ejndželovi sigurno nisu, jer ih tako ne zovu u Venecueli. Mogu biti Anhelovi, ali ih ceo svet zove Anđeo ili Anđelovi (vidi međuviki veze). Tako je i u srpskoj literaturi.--Jakša (razgovor) 18:24, 22. jul 2009. (CEST)
Pa ako ćemo da transkribujemo, biće Salto Anhel, jer tako se zovu ti vodopadi na španskom. Osim ako u geografiji ne postoji neki ustaljen PREVEDENI naziv (npr. Ejndželovi vodopadi ili Ejndžel), to treba transkribovati sa jezika zemlje gde se taj geografski pojam nalazi. Anđeoski nikako ne bi mogli, jer se radi o imenu čoveka, a ne o kakvom anđelu niti ime hoće da kaže da vodopad ima neki anđeoski aribut da bi bili "anđeoski".--Jagoda ispeci pa reci 18:54, 22. jul 2009. (CEST)
- "Otkrio" ih je pilot Jimmie Angel i po njemu su dobili ime. Prvo ime je Angelov (trnsk. Ejndželov) vodopad, a nakon toga indijanski nazivi i španjolski naziv. --XZ (razgovor) 19:01, 22. jul 2009. (CEST)
Da se čovek zvao Anbel umesto Angel da li bi bili Anđbeoski vodopadi? Ne bi. Zato što se on nije prezivao Anđeo neko Ejndžel pa tako bi trebalo da bude i ime članka.--Avala (razgovor) 21:28, 22. jul 2009. (CEST)
- Ja ovde vidim sve, samo ne referencu. Dakle, ponavljam, ne možemo mi dogovorno doći do naziva bilo kakvog. To je originalno istraživanje, ma kako god nam se zdravorazumski činilo. Naziv ili postoji u literaturi ili ne postoji. U oba slučaja znamo kako da rešimo situaciju.--Metodičar zgovor2a 21:40, 22. jul 2009. (CEST)
Kakvu referencu hoces? Lepo sam rekla, prema pravopisu, imena geografskih pojmovas se transkribuju s onog jezika gde se taj gepografski pojam nalazi, osim ako ne postoji neki ukorenjeni naziv (kao Pariz, Bec, London i sl.). Neka kaze Ivan kako se najcesce u geogfrafiji nazivaju ovi vodopadi, a ako se pojavljuju razliciti nazivi, transkribuje se spanski naziv (Salto Anhel) i gotova prica. --Jagoda ispeci pa reci 21:44, 22. jul 2009. (CEST)
Evo jedne - šesti odlomak. --XZ (razgovor) 21:47, 22. jul 2009. (CEST)
- Otkrio ih je 1933, a po njemu su nazvani 1937. --XZ (razgovor) 21:51, 22. jul 2009. (CEST)
- Druga. Mislim da smo završili priču. --XZ (razgovor) 21:53, 22. jul 2009. (CEST)
- I za svaki slučaj i treća. --XZ (razgovor) 21:57, 22. jul 2009. (CEST)
- Druga. Mislim da smo završili priču. --XZ (razgovor) 21:53, 22. jul 2009. (CEST)
Što se tiče geografije....u mom atlasu piše Anđeoski, isto i u knjizi. Radi se o ustaljenom nazivu i ne znam da li je pravopisno tačan ili ne ali tako je u mojim knjigama. Isto važi i za San Salvador. Možda ni to nije pravopisno OK ali je tako u geografiji, što je i potvrdio jedan geograf sa pedije. --Ja sam kaži 21:56, 22. jul 2009. (CEST)
XZ, sve je to lepo, ali... Svi linkovi vode na sajtove koji su na ENGLESKOM jezku. Nije mi jasno kakve veze ima engleski sa time kako se nesto kaze na srpskom.
Mile, da budem iskrna, ja nikad nisam cula za te vodopade, tako da necu nista da tvrdim, jer, ako ja nisam cula za njih, to ne znaci da oni nisu poznati. Opet kazem: Pravopis ne navodi nista konkretno za te vodopade, a opste pravilo za geog. pojmove je da se transkribuju, osim ako nisu na neki drugi nacin vec ukorenjeni kod nas u jeziku. Posto nije engleski naziv u pitanju, ne mozemo gledati ni engleski, a ni mnogima ovde omrazenog Prcica. Stoga, pogledajte u vise atlasa, pa ako svuda pise Andjeoski, onda znate sta vam je ciniti. Ukoliko ima razlike od atlasa do atlasa, onda je najsigurnije da se lepo transkribuje sa spanskog i gotovo. --Jagoda ispeci pa reci 22:55, 22. jul 2009. (CEST)
To je najviši vodopad na svetu. Ne znam odakle ideja da španci ovo izgovaraju po-španski a ne onako kako treba? Ovo je kao Rodžer Federer, čovek nije Rože ni Roher nego Rodžer. Tako i ovaj nije ni Anhel ni Anđeo nego Ejndžel.--Avala (razgovor) 23:11, 22. jul 2009. (CEST)
Sa referencama sam htio reći da je vodopad dobio ime po osobi koji sa preziva Angel, a ne zato što je anđeoski lijep, pa se onda po Prčićevim pravilima transkripcije piše Ejndžel(ov) vodopad. Analogno tome, za Viktorijine vodopade, nećemo reći Vodopadi pobjede ili Pobjednički vodopadi. --XZ (razgovor) 00:17, 23. jul 2009. (CEST)
- Pa, ovako, ovo je najteži deo -- geografska literatura baš i nije nešto složna po pitanju ovog vodopada... Naime, ja sam nailazio na sledeće oblike: Anđeoski vodopad, Vodopad Anhel, Angel vodopad, Ejndžel vodopad, Endžel vodopad, Vodopad Anđela. E sad, koji je najzastupljeniji, teško je reći - mada treba poći od sledećih činjenica:
- otkrio tj. spazio ih je amer. avijatičar Džimi Ejndžel (dakle po njemu nosi ime)
- suludo je prevoditi nečije prezime i doći do oblika anđeoski
- čovek nije bio Španac niti ima veze sa Španijom (oblik Anhel)
- oblik Anđeoski je ustaljen kod nas i često se koristi
- oblik Ejndžel je najpravilniji i takođe je veoma čest u nas i tkđ. ustaljen
- vodopad se zapravo zove Kerepakupai meru po lokalnim Indijancima koji tu žive odavno i znači nešto kao pad s najviše tačke ako ne grešim...
- sličan primer je Mont Everest koji je dobio ime po Ser Džordžu Everestu velšanskom geografu koji je tumarao po Indiji i Nepalu, pa eto u njegovu čast, e sad što ga urođenici zvaše Čomolungma i Sagarthma, to nije ni važno bitan je Ser Džordž...
- šta nam je činiti — ko će ga znati, da li da ostane Anđeoski, da li da vratimo na pravilno Ejndžel ili pak da napravimo zaokret svemu u inat pa reknemo iskonsko Kerepakupai meru... To je jedno od mnogih pitanja na koje ni mi geografi sami ne znamo odgovor, jer nam je nametnuto pogrešno rešenje....--Metju (razgovor) 00:26, 23. jul 2009. (CEST)
Kao što reče XZ, ni Viktorijini vodopadi nisu Pobednički tako ni ovaj nije anđeoski, a ako je i oblik Ejndžel ustaljen onda nema potrebe da mi ovde podržavamo onu drugu opciju koliko god ona bila podjednako zastupljena. U svakom slučaju može da se napomene u članku.--Avala (razgovor) 01:07, 23. jul 2009. (CEST)
Ja bi predložio rešenje slično ono za Banjaluku. U uvodu napisati Anđeoski ili Ejndžel vodopadi su.... A može i Ejndžel vodopadi poznatiji i kao Anđeoski su.... btw: Ako se dobro sećam, na TV sam čuo priču za ime koje je imalo veze sa anđelima. Naime, zbog visine vodopada povezivali su se sa tim „mitskim nebeskim bićima“. No moguće da je izmišljotina...--Ja sam kaži 01:22, 23. jul 2009. (CEST)
- Mile, o kakvom rešenju kod Banjaluke govoriš? Ako misliš na Banjaluka i Banja Luka, to je sve po pravopisu...--Jagoda
ispeci pa reci 11:15, 23. jul 2009. (CEST)
Ja sam rekla već šta treba da se radi i koje je jedino ispravno rešenje koje NE UKLJUČUJE originalno istraživanje, u slučaju da geografska literatura ima šareniš (a ima, potvrdio je Ivan). Transkripcija imena koje taj geog. pojam ima u zemlji u kojoj se nalazi, a to je Salto Anhel. Tako treba nasloviti članak, a o nda otvoriti poseban naslov IME i ispod toga dodati i kako je dobio ime, i sve ostale verzije na koje se može naići. Ponavljam, svaki drugačiji postupak jeste originalno istraživanje. Sad, vi vidite šta ćete. --Jagoda ispeci pa reci 11:13, 23. jul 2009. (CEST)
- Ne vidim razlog da ih imenujemo Salto Anhel, to što ga Španci zovu tako, koji nemaju ama baš nikakve dodirne tačke sa istim, ne vidim kao dobar razlog (niti to što se nalazi na španskom govornom području), jedina dva ispravna naziva su Ejndžel i Kerepakupai meru (drugi je ispravniji), a zašto je tako objasnio sam u pretposlednjoj tački mog obrazloženja u gornjem delu. A vi kako želite, ja sam dao svoje mišljenje, literaturu i znanje. Poz--Metju (razgovor) 11:24, 23. jul 2009. (CEST)
- Hoćemo li opet, Ivane, da se sad raspravljamo oko pravopisa? To što ti ili drugi vidite ili ne vidite logičnim APSOLUTNO nije bitno, jer sve to jeste originalno istraživanje. Pravopis srpskoga jezika nalaže da se imena transkribuju, i to sa jezika zemlje u kom se određena geografski pojam nalazi (odatle i Angvila a ne Angilja!). Venecuelanci govore španski, oni su Ejndžela nazvali Anhelom, a mi ćemo transkribovati sa španskog, jer u tvojoj geografskoj literaturi nema jedinstvenosti po pitanju tog imena, a po pravopisu se transkibuje ime sa jezika države u kojoj se gorg. pojam nalazi. Na literaturi ti hvala, a mišljenje zadrži za sebe (kao i svi ostali) jer i ja prilažem literaturu, a ne mišljenje. Dakle, ako ne vidiš razlog zašto baš Salto Anhel, JA ti ga dajem: Jesmo li utvrdili da jedinstvenog naziva nema u geografskoj literaturi? Kako ćemo onda znati koji od svih tih naziva jeste pravilan? Nikako. Onda idemo na drugu merodavnu literaturu, a to je pravopisna. A pravopisna literatura kaže transkripcija. Šta tu ima nejasno? Ne razume samo onaj koji neće da razume. --Jagoda
ispeci pa reci 11:45, 23. jul 2009. (CEST)
- Hoćemo li opet, Ivane, da se sad raspravljamo oko pravopisa? To što ti ili drugi vidite ili ne vidite logičnim APSOLUTNO nije bitno, jer sve to jeste originalno istraživanje. Pravopis srpskoga jezika nalaže da se imena transkribuju, i to sa jezika zemlje u kom se određena geografski pojam nalazi (odatle i Angvila a ne Angilja!). Venecuelanci govore španski, oni su Ejndžela nazvali Anhelom, a mi ćemo transkribovati sa španskog, jer u tvojoj geografskoj literaturi nema jedinstvenosti po pitanju tog imena, a po pravopisu se transkibuje ime sa jezika države u kojoj se gorg. pojam nalazi. Na literaturi ti hvala, a mišljenje zadrži za sebe (kao i svi ostali) jer i ja prilažem literaturu, a ne mišljenje. Dakle, ako ne vidiš razlog zašto baš Salto Anhel, JA ti ga dajem: Jesmo li utvrdili da jedinstvenog naziva nema u geografskoj literaturi? Kako ćemo onda znati koji od svih tih naziva jeste pravilan? Nikako. Onda idemo na drugu merodavnu literaturu, a to je pravopisna. A pravopisna literatura kaže transkripcija. Šta tu ima nejasno? Ne razume samo onaj koji neće da razume. --Jagoda
- Čoveče tebi baš treba neki banjska relaksacija :-) Šta sam ti loše rekao, radi te sa vodopadom šta god hoćete, pozvali ste me da kažem šta mislim i šta znam a sad vam se ne sviđa. Nazovite ga i Jupi-jo ako vam se sviđa i ako Pravopis tako kaže... Odoh ja na Mars.--Metju (razgovor) 12:24, 23. jul 2009. (CEST)
- Budi ljubazan i uzdrži se od bezobraznih ličnih opaski i pretpostavki šta meni treba a šta ne treba, jer to nema veze sa temom. Pozvali te nismo da kažeš šta misliš, nego da pogledaš u atlase, što si i učinio, i hvala ti na tome. A što se tiče vodopada, i mene baš boli uvo kako ćete ga nazvati, samo želim da naglasim da se ovde pokušava neargumentovano diskvalifikovati i odbaciti validno pravopisno rešenje kao nepravilno samo zato što se nekom ne dopada ili mu nisu "logična". --Jagoda
ispeci pa reci 12:55, 23. jul 2009. (CEST)
- Budi ljubazan i uzdrži se od bezobraznih ličnih opaski i pretpostavki šta meni treba a šta ne treba, jer to nema veze sa temom. Pozvali te nismo da kažeš šta misliš, nego da pogledaš u atlase, što si i učinio, i hvala ti na tome. A što se tiče vodopada, i mene baš boli uvo kako ćete ga nazvati, samo želim da naglasim da se ovde pokušava neargumentovano diskvalifikovati i odbaciti validno pravopisno rešenje kao nepravilno samo zato što se nekom ne dopada ili mu nisu "logična". --Jagoda
Jagoda, to se kod nas transkribuje kao Salto Anhel? Mislim sa tim velikim slovom (baš tako kako sam ga napisala)? Da li možeš da mi pošalješ tačnu referencu, kad budem prebacivala članak, da navedem u opisu izmene? --Ana piši mi 12:51, 23. jul 2009. (CEST)
Zar ne treba onda vodopad Anhel, jer pretpostavljam da je salto samo španska reč za vodopad?--Avala (razgovor) 13:02, 23. jul 2009. (CEST)
- Pa i meni je to cudno. Salto znaci skok, ne vodopad. Vodopad se kaze catarata. Dakle, Cataratas Salto Angel. Takodje je cudno da nema DE - Salto de Angel, onda bi imalo smisla jer to znaci Anhelov skok. Ja opet kazem, dobro proverite da nema neki uobicajen naziv, pa tek onda transkribujte. Ana, nemam konkretnu referencu (ako mislis da negde pise da se taj vodopad na sprskom zove tako i tako), osim pravila transkripcije sa spanskog u pravopisu. --Jagoda
ispeci pa reci 13:16, 23. jul 2009. (CEST)
- Pa i meni je to cudno. Salto znaci skok, ne vodopad. Vodopad se kaze catarata. Dakle, Cataratas Salto Angel. Takodje je cudno da nema DE - Salto de Angel, onda bi imalo smisla jer to znaci Anhelov skok. Ja opet kazem, dobro proverite da nema neki uobicajen naziv, pa tek onda transkribujte. Ana, nemam konkretnu referencu (ako mislis da negde pise da se taj vodopad na sprskom zove tako i tako), osim pravila transkripcije sa spanskog u pravopisu. --Jagoda
- Anđeoski vodopadi jeste naziv koji je ustaljen godinama unazad, kako u enciklopedijama, štampi tako i u usmenom govoru. Ja sam pre par godine tek saznao da su ime dobili zapravo po pilotu koji ih je prvi preleteo. U gugl pretraživaču na srpskom jeziku gotovo svuda piše Anđeoski vodopadi, a Ejndžel vodopad iam samo jedan pogodak, a to je srpska vikipedija.(: Treba zauzeti stav po tom pitanju. Za Fedrera je bilo lako i ta nepravilnost je u startu ispravljena, jer za njega do pre 10 godina niko nije ni čuo, a za Anđeoske vodopade se zna ihahaj, tako da je teško sada tu nepravilnost otkloniti. --Grofazzo (razgovor) 12:52, 23. jul 2009. (CEST)
- Ovde moram da potvrdim Acovu tvrdnju istina je da se već godinama unazad ustaljen termin Anđeoski, dok se Ejndžel sreći u nekih starijih izvorima (oko 1980-ih) i u današnjih literaturama je vrlo redak (možda na 2 mesta sam naišao). Anđeoski vodopad je danas ustaljen, pogrešno ali je tako, a Ejndžel je starijeg datuma.
- Najnoviji i najpotpuniji Enciklopedijski atlas sveta kaže ovako - strana 57, Anđeoski vodopad. I jedna bitna stvar to je vodopad ne vodopadi.--Metju (razgovor) 13:24, 23. jul 2009. (CEST)
Pa onda je valjda Andjeoski, kad je to najcesci naziv koji se pojavljuje po atlasima... Ana, ref. za ono je samo ime na spanskom, jer se i na spanskom A pise velikim slovom, dakle odnosi se na tog Ejndzela, a ne na nekog andjela.--Jagoda ispeci pa reci 13:28, 23. jul 2009. (CEST)
- Ivane, gde mogu da kupim taj atlas i po kojoj ceni? koliko ima strana i ko je izdavač? Hte bih ga kupiti. Ja nigde u srpskim izvorima (bar na netu) nisam našao odrednice "Ostrva razočaranja", "Zaliv geografa", " Pasja pećina" itd. pa me interesuje ima li tu.--Grofazzo (razgovor) 13:31, 23. jul 2009. (CEST)
Koji je to dijalek(a)t?--Bokim (razgovor) 19:06, 22. jul 2009. (CEST)
- Bjeloruski po Taraškevičkoj gramatici iz 1918. Pogledaj ovo. --XZ (razgovor) 19:20, 22. jul 2009. (CEST)
Šablon:Sređivanje
[uredi | uredi izvor]Kako se briše šablon sređivanja i dopunjavanja sa članka?— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 89.111.214.192 (razgovor • doprinosi)
- Onda kada ga neko sredi.--Metodičar zgovor2a 13:54, 23. jul 2009. (CEST)
- Pitanje je bilo KAKO, ne KADA. --Jagoda
ispeci pa reci 14:18, 23. jul 2009. (CEST)
- Pitanje je bilo KAKO, ne KADA. --Jagoda
- Metodičarev odgovor je bio tačan. Ako neko skine naljepnicu sa nesređenog članka (što je vjerovatno htio aj-pi), izmjena će biti vraćena. Dakle, kada se članak sredi.--Bokim (razgovor) 15:34, 24. jul 2009. (CEST)
Jel? Znači, kad me pitaš kako se nešto transkribuje, ja da ti odgovorim, kada budeš napisao članak. Ne vidim da to ima nekog smisla. Na pitanje KAKO, odgovor je OVAKO. Pitanje KADA, odgovor je ONDA KADA... Kapiši?--Jagoda ispeci pa reci 15:39, 24. jul 2009. (CEST)
- Šablon se briše tako što se samo ukloni iz teksta i snimi izmena. Ali se to ne sme raditi dok se članak ne sredi. --Ana
piši mi 13:46, 26. jul 2009. (CEST)
Bože gospode.--Metodičar zgovor2a 14:10, 26. jul 2009. (CEST)
- Vala baš.--Jagoda
ispeci pa reci 21:17, 26. jul 2009. (CEST)
Pomoc
[uredi | uredi izvor]Kako da napravim wikipedija stranicuo o mom selu, tako da kada ukucam u pretrazivac google-a pavlovac da to i pronadje, jednostavno da bude svima dostupno. Zamolio bih VAS da mi odgovorite na meil (goranjovanovic_90@yahoo.com) Hvala unapred!!!
- Nađite neko drugo selo koje već jest na Vikipediji. Kliknite uredi na vrhu stranice, i vidjećete kako je napisano. Tako uradite i za vaše selo.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:14, 24. jul 2009. (CEST)
U vezi šablona
[uredi | uredi izvor]Ja se izvinjavam, ali gde mogu naći šablone za Vikipediju na srpskom jeziku, bio bih vam veoma zahvalan na odgovoru.
- U polje „pretraga“ upišite Šablon: i vidjećete listu šablona u upotrebi. Odaberite jedan i vidite kako izgleda kod sa klikom na „uredi“ pri vrhu stranice.--Miroslav Ćika (razgovor) 17:15, 31. jul 2009. (CEST)
Pitam, da ne skitam
[uredi | uredi izvor]Poštovani svi (kojih se ovo tiče), kad korisnik dospe na naslovnu stranu sr-viki, i potraži reč Kultura (kao sub-kategoriju nad, recimo oblastima Umetnost, Lingvistika, Antropologija....itd) tamo je neće naći. Možda neko misli da je kultura, u širem smislu, ionako sve što je čovek proizveo (kultivisao), pa je bespredmetno pominjati je kad su tu razne oblasti. Bojim se da ta reč ipak treba da nađe mesto na naslovnici, a kako, to treba izmozgati.
Dalje, ako neko, koristeći sr-viki naslovnicu, pokuša da sazna šta se sve krije iza reči "Umetnost" (a ona jeste na naslovnoj strani), i pritisne odgovarajuću poveznicu, dobiće "Portal:Umetnost" sa devet kutija, šturim obaveštenjima i jednim globalnim spiskom oblasti (ne svih!), ali ne i celo drvo "Umetnost" koje se grana na razne potkategorije. Predlažem da se na stranici "Portal:Umetnost" napravi vidljiv znak - poveznica koja će da vodi na drvo "Umetnost" sa svim potkategorijama. (Takvo drvo već postoji ali se sad do njega može doći skrivenim putem, naopačke: potrebno je da najpre dospete u neki članak o umetnosti pa da pritisnete kategoriju Umetnost, i najzad saznate šta sve tu ima). Uzgred, na istom portalu postoji poveznica "Više o umetnosti...", pa bar da ona vodi prema drvetu (što bi bilo logično) nego ne, ona vodi prema članku Umetnost. - Da l će neki znalac biti ljubazan da sve ovo dovede u red, kako Bog zapoveda? Sve bih sredio sam da sam tome vičan, nego niti znam kako, niti mogu - portal je zaključan! -- Perunski бла-бла 13:37, 2. avgust 2009. (CEST)
Gde nestade Barbarosa?????
[uredi | uredi izvor]Sto je Barbarosa crven? Jel jos uvek tu ili sta? Sta se desilo? --Jagoda
ispeci pa reci 18:44, 2. avgust 2009. (CEST)
- Pa što je stavljao šablon za brzo brisanje. Ne možemo da gledamo u pasulj šta hoće da uradi. Stoji tamo već nekoliko dana njegova stranica, pa je neko obrisao na kraju. --Ana
piši mi 20:00, 2. avgust 2009. (CEST)
Spremite jubilarne članke
[uredi | uredi izvor]Za dan-dva ćemo početi sa unosima prvih od ukupno 7800+ članaka NGC objekata. Međutim, želim da jubilarni članci budu rukom pisani. Zato ću zastati negdje oko 997 kod svakog unosa, pa neka ljudi unose svoje članke za jubilarne.
Ovo je obavještenje, pa ako neko hoće da ima jubilarac, ovo mu je sjajna prilika.--Miroslav Ćika (razgovor) 22:46, 6. avgust 2009. (CEST)
- Nema potrebe da se opterećuješ takvim stvarima. Stvarno!
Bojan razgovor 22:49, 6. avgust 2009. (CEST)
Čestitam Bojanu (BokicaK) na 81000-om jubilarnom članku Predator (film). Idući jubilarac će biti danas naveče ili po noći, pa spremite članke ako želite.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:34, 9. avgust 2009. (CEST)
Čestitam Bojanu (BokiM) na 82000-om članku, Braća Bluz. I dalje će se pokazivati prilike za jubilarne članke :)--Miroslav Ćika (razgovor) 00:44, 10. avgust 2009. (CEST)
Čestitam Fridrihu Barbarosi na jubilarnom, 83000-om članku, FK Sinđelić Niš. Biće još jubilaraca u idućih nekoliko dana, još imam oko 5000 NGC-ova da unesem. Danas 2 ili 3 hiljade, pa pripravite nešto prigodno. Hvala.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:16, 10. avgust 2009. (CEST)
Izvinjavam se, malo sam se zabrojao. Izgleda da je u zadnjoj pošiljci bilo puno članaka sa komponentama, A,B,C,1,2, pa sam se prevario. Ubaciću sad još 900, pa će za jedno 2-3 sata biti ponovo prilika.--Miroslav Ćika (razgovor) 21:54, 10. avgust 2009. (CEST)
Čestitam Bojanu (BokiM) na još jednom jubilarcu, 85000-om članku Lepota poroka. Za jedno 3 sata biće prilike za još jedan jubilarac.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:56, 11. avgust 2009. (CEST)
Čestitam XZ-u na jubilarnim člancima Sestrica Vela (86000-ti) i Svršata Velika (87000-ti). Bližimo se kraju NGC unosa, još jedan jubilarac je moguć.--Miroslav Ćika (razgovor) 05:38, 12. avgust 2009. (CEST)
Šilo Malo (Crnikovac) je 88000-ti jubilarni članak. Čestitam XZ-u. To je to za NGC mislim, ono što je ostalo neće dohvatiti do 89000. Hvala svima na trudu. 100000 do kraja OVE godine!--Miroslav Ćika (razgovor) 14:39, 12. avgust 2009. (CEST)
NGC unos je završen. Korekcije, dodavanje preusmjerenja i tsl. će biti urađene u septembru, poslije IC unosa. Početak IC unosa (6000 članaka) se planira za 10.-15. septembar. Hvala svima na pomoći.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:18, 13. avgust 2009. (CEST)
Potrebno je dodati slike u NGC članke ako neko ima vremena. Za detalje pogledajte Trg-Botovi.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:59, 14. avgust 2009. (CEST)
- Ja sam dodao svih hiljadu iz ove kategorije: [7]. Dobro, ajde, nije ih bilo hiljadu, ali zvuči kada se kaže.
--Metodičar zgovor2a 21:39, 14. avgust 2009. (CEST)
Infokutije za gradove
[uredi | uredi izvor]Zbog čega koristimo posebne infokutije za gradove nekih država (Šablon:Grad u Bosni i Hercegovini, Šablon:Grad u Makedoniji, Šablon:Grad u Poljskoj, Šablon:Grad u Rusiji, Šablon:Grad u Slovačkoj , Šablon:Grad u Slovačkoj SVK, Šablon:Grad u Srbiji 2, Šablon:Grad u Hrvatskoj) umesto jednog univerzalnog šablona za grad? Pri tom, od svih ovih šablona, po mom mišljenju jedini koji lepo izgleda je onaj za gradove u Hrvatskoj i koji je napravljen po uzoru na osnovni šablon. Postojeći univerzalni šablon bi trebalo proširiti po uzoru na en:Template:Infobox settlement i koristiti ga za sve gradove. -- Loshmi (razgovor) 05:40, 11. avgust 2009. (CEST)
- Uradio sam Šablon:Infokutija naselje-ćir-eng. Ostavio sam engleski u kôdu jer mislim da je mnogo lakše da se iz engleskih članaka samo iskopira šablon i prevede šta treba. Ovo praktikuju mnoge Vikipedije. Prikaz je naravno normalan. Evo kako izgleda:
{{Инфокутија насеље-ћир-енг|- style="background:#bdf;" |name = Град Београд |official_name = Град Београд |other_name = |native_name = |motto = |image_skyline = Belgrade Montage.jpg |nickname = |imagesize = 240px |image_caption = С лева на десно: [[Западна капија Београда]], [[Храм Светог Саве]] са [[Карађорђе]]вим спомеником, [[Југословенско драмско позориште]] и [[Београђанка]] и [[Savski most (Beograd)|Савски мост ]]. |image_flag = Flag of Belgrade.png |flag_size = |image_seal = |image_shield = Coat of Arms Belgrade.png |shield_size = |image_map = Serbia_Belgrade.png |mapsize = 120px |map_caption = Положај Београда у Србији |subdivision_type = [[Списак држава|Држава]] |subdivision_name = {{flag|Србија}} |subdivision_type1 = [[Управни окрузи Србије|Округ]] |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = [[Територијална организација Републике Србије|Општине]] |subdivision_name2 = [[#Територијална организација Републике Србије|17]] |government_type = |leader_title = [[Списак градоначелника Београда|Градоначелник]] |leader_name = [[Драган Ђилас]] ([[Демократска странка|ДС]]) |leader_title1 = Заменик градоначелника |leader_name1 = [[Милан Кркобабић]] ([[Партија уједињених пензионера Србије|ПУПС]]) |leader_title2 = [[Списак политичких партија у Србији|Владајуће странке]] |leader_name2 = [[Демократска странка|ДС]]/[[Г17+]]/[[Социјалистичка партија Србије|СПС]]-[[Партија уједињених пензионера Србије|ПУПС]]/[[Либерално-демократска партија (Србија)|ЛДП]] | leader_title3 = [[Градско веће]] | leader_name3 = {{Collapsible list | title3 = Листа чланова већа | title_style3 = | frame_style3 = border:none; padding: 0; | list_style3 = text-align:left;display:none; | 1=Горан Алексић | 2=Дарко Божић | 3=Оливер Глишић | 4=Александра Гојковић | 5=Зоран Костић | 6=Горан Крецловић | 7=Дејан Мали | 8=Даријан Михајловић | 9=Жељко Ожеговић | 10=Никола Павић | 11=Милета Радојевић | 12=Мирослав Чучковић | 13=Слободан Шолевић}} |established_title = Основан |established_date = '''269. п. н. е.''' |established_title2 = Статус града |established_date2 = '''150. н. е.''' |established_title3 = Уједињен |established_date3 = '''1918.''' |area_footnotes = <ref>{{cite web|url=http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201197|title=Territory|publisher=Official website of City of Belgrade|accessdate=2009-05-06}}</ref> |area_magnitude = |area_total_km2 = |area_total_sq_mi = |area_land_km2 = |area_land_sq_mi = |area_water_km2 = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = |area_urban_km2 = 359,96 |area_urban_sq_mi = |area_metro_km2 = 3222,68 |area_metro_sq_mi = |area_blank1_title = |area_blank1_sq_mi = |area_blank1_km2 = |area_blank2_title = |area_blank2_sq_mi = |area_blank2_km2 = |population_as_of = 2007 |population_footnotes = <ref name="zis">{{cite web|url=https://zis.beograd.gov.rs/upload/G_2007E.pdf|format=pdf, link IE only|title=Statistical yearbook of Belgrade|page=64|year=2007|publisher=Zavod za informatiku i statistiku Grada Beograda}}</ref> |population_note = |population_total = 1.182.000 (Table 3.2, p. 64) |population_density_km2 = 506 |population_density_sq_mi = |population_metroregion_ = |population_density_metro_km2 = |population_density_metro_sq_mi = |population_metro = 1.630.000 (Table 3.2, p. 64) |population_density_urban_km2 = 3283 |population_density_urban_sq_mi = |population_blank1_title = [[Демоним]] |population_blank1 = Београђађани |population_density_blank1_km2 = |population_density_blank1_sq_mi = |population_blank2_title = |population_blank2 = |population_density_blank2_km2 = |population_density_blank2_sq_mi = |timezone = [[Средњоевропско време|CET]] |utc_offset = +1 |timezone_DST = [[Средњоевропско летње време|CEST]] |utc_offset_DST = +2 |latd = 44|latm= 49|lats =14|latNS = N |longd = 20|longm = 27|longs =44|longEW = E|coordinates_display=3 |elevation_footnotes = <ref>{{cite web|url=http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201029|title=Geographical Position|publisher=Official website of City of Belgrade|accessdate=2007-07-10}}</ref> |elevation_m = 117 |elevation_ft = |postal_code_type = Поштански број |postal_code = 11000 |area_code = (+381) 11 |website = [http://www.beograd.rs/ www.beograd.rs] |blank_name = [[Регистарске ознаке у Србији|Регистарска ознака]] |blank_info = BG }}
Ne znam samo zašto ovaj šablon ne prikazuje one poprečne sive linije kao na engleskom. -- Loshmi (razgovor) 07:39, 11. avgust 2009. (CEST)
- Uspeo sam to delimično da sredim na nekim mestima. -- Loshmi (razgovor) 09:41, 11. avgust 2009. (CEST)
Ne dirajte šablone za gradove pojedinih država, jer očigledno ne znate o čemu govorite. Šablon Grad u Rusiji je po svemu superioran u odnosu na ovaj šablon koji gurate iz lenjosti. Račličite države imaju različite administrativne organizacije itd. Izbor boja takođe ima svoje značenje.--Jakša (razgovor) 02:07, 12. avgust 2009. (CEST)
Nije mi jasno u čemu je problem da za svaku državu postoji različiti šablon za gradove u njoj?Svaka država ima neku svoju pojednost ili specifičnost,a i svi ti šabloni su,po pravilu,jednostavniji za rukovanje.Ne vidim zašto bi sve životinje gurali u obor,kad im tu nije mesto.Mislim da unifikacija treba da postoji na nivou država,a ne na nivou svih gradova,jer bi to bilo i sa estetske strane presuvoparno. (Just for the record,šabloni Grad u Slovačkoj SVK i Grad u Slovačkoj su jedan te isti,koji se koriste za puko prebacivanje sa sk.njiki odnosno samostalno popunjavanje ovde.) Crni Bombarder!!! (†) 12:52, 13. avgust 2009. (CEST)
Pa ja sam s Jovanom napravila lepe šablone za gradove u Španiji, sa bojama španske zastave (žuto i crveno), pa su mi sve poizbacivali i zamenili tim bljutavim sivim šablonom, a kad sam ja vratila sa obrazloženjem da su ti šabloni pravljeni baš za španske gradove, pretili su mi blokiranjem (naravno, radi se o administratoru koji je menjao te šablone) i izvređali me, stoga sam odustala. Ni ja ne vidim ama baš ni jedan jedini razlog da se svi gradovi sveta uniformišu jednim te istim šablonom, pogotovu što svaki grad ima svoje specifičnosti -- npr. ja sam u ove šablone unela podatak o svecu zaštitniku, jer je to vrlo bitan praznik u životu jednog španskog grada, čega naravno, sad nema. No, radi mira u kući, odustala sam od daljeg preganjanja. A Jovan se baš potrudio da napravi te šablone lepim...--Jagoda ispeci pa reci 15:40, 13. avgust 2009. (CEST)
Predlog za postavljanje portala
[uredi | uredi izvor]Sahara i ja smo radili na portalu:vazduhoplovstvo oko mesec dana. Ovde ispred vas iznosimo konačan predlog Portala. Portali o vazduhoplovstvu su postavljeni na oko 20 drugih jezika. Nisam upućen u proceduru oko postavljanja novog portala, ako je uopšte i ima. Tako da evo, pokrećem na trgu diskusiju. Ako imate neke primedbe, zamerke, sugestije i sl, tu smo... Pozdrav. -SmirnofLeary (razgovor) 23:20, 11. avgust 2009. (CEST)
Postavili smo portal na strani Portal:Vazduhoplovstvo. Pozdrav. -SmirnofLeary (razgovor) 21:57, 12. avgust 2009. (CEST)
Viki na “haškom“
[uredi | uredi izvor]Nisam bio dugo na Vikipediji, pa sad čitam u 24 časa o nekom spajanju Vikipedia i nekom glasanju o spajanju. Može li me neko uputiti gde se glasa i ko glasa?--Dusan B. (razgovor) 11:07, 13. avgust 2009. (CEST)
- Možda misliš na ovome: wiktionary:en:Wiktionary:Votes/pl-2009-06/Unified Serbo-Croatian.--Pepsi Lite (razgovor) 11:56, 13. avgust 2009. (CEST)
U članku govore o tome,a naslov je ili tendenciozan ili je novinar neinformisan.U tekstu stoji da je u pitanju Vikšonari tj. VikiRečnik,što,očigledno,nije VikiPedija. Crni Bombarder!!! (†) 12:52, 13. avgust 2009. (CEST)
- Slučajno sam nabasao na vrlo žestoke rasprave na hr.viki trgu u vezi sa ovom temom. Kako se radi o njihovom (bivšem) saradniku tim je stvar tamo bila još vatrenija. Ako nekog zanima, može o tome da pročita ovde, u odeljcima o glasanju na vikirečniku, maltretiranju zajednice, vestima u novinama, i ometanju rada vikipedije. Epilog: Nakon žestokih svađa, i jednoglasnog glasanja.. što bi se reklo aklamacijom, Ivan Štambuk (koji je započeo tu priču o ujedinjavanju) je blokiran na beskonačno. -- Обрадовић Горан (разговор) 19:12, 13. avgust 2009. (CEST)
Propratio sam sva skorija dešavanja na njihovom trgu, a upućen sam i u neka druga dešavanja. Ono što se nameće kao zaključak je da je kod njih prag tolerancije na aktivnosti raznih korisnika mnogo niži nego kod nas. Ne mogu da kažem da li je to dobro ili loše. :/ --Metodičar zgovor2a 19:26, 13. avgust 2009. (CEST)
- To je loše za njih. Nedavno su izbacili izvjesnog Antu Perkovića, koji je napravio niz masovnih unosa kod njih. Nivo mržnje koji izvire prema neistomišljenicima se može skoro i opipati. Kad tako mrze svoje, ... --Miroslav Ćika (razgovor) 22:53, 13. avgust 2009. (CEST)
Miroslav mi uze riječ iz usta. Da, to je i više nego loše, i nisu otjerali samo tog korisnika nego ilion drugih. To rade iz dana u dan; kad god imam vremena "skoknem" malo u njihove skorašnje izmjene i na dosta stranica za razgovor (korisničkih) se samo vidi "prikaži pretpregled" - vjerovatno samo zato što im je teško ispatrolirati par izmjena. C, c, c.Bojan razgovor 23:00, 13. avgust 2009. (CEST)
I šta na kraju ispade od toga? Mislim, da li vredi da se glasa ili je o5 neka ujdurma u pitanju? Pera Kojot Šta je, bre??? 09:35, 17. avgust 2009. (CEST)
Komentar
[uredi | uredi izvor] Komentar: Sa kojim razlogom i zašto je ovaj deo trga u Kategorija:Članci koje je potrebno ažurirati? --FMILB (tr) FF! 19:31, 13. avgust 2009. (CEST)
- Pojavilo se nakon ove izmene. MICKI talk 10:56, 14. avgust 2009. (CEST)
Može li da se ukloni/sme li da se ukloni kategorija? --FMILB (tr) FF! 20:52, 14. avgust 2009. (CEST)
Brzo brisanje
[uredi | uredi izvor]Molim sve saradnike, koji imaju običaj da lepe šablon {{brzo brisanje}} (ili koju već skraćenicu koristite) na strane koje možda jesu, a možda i nisu za brisanje, da stave u opisu izmene razlog zašto misle da je dotični članak za brzo brisanje. Nebrojeno puta sam naletao na članke koji su tako označeni, a ne deluju mi za brzo brisanje. I uvek sam gledao u istoriju izmena, u nadi da ću u opisu izmene naći obrazloženje, ali ništa. Takve članke sam, naravno, preskakao, jer ne želim nešto da brzo brišem ako se ne slažem sa ocenom predlagača. Svakako, svako ima drugačije kriterijume, ali gledajte da ne izlazite mnogo od onih najosnovnijih. Naime, ako stranica ima par redova koherentnog, donekle enciklopedijskog teksta, verovatno je da nije za brzo brisanje. Koristite {{početnik}}, {{sređivanje}} i sl. u takvim situacijama. Brzo brisanje je za očigledne besmislice, kršenja autorskih prava, nepostojanje (gotovo) nikakvog teksta i slične stvari. I uvek dajte opis izmene - ne škodi, a daje "obazrivim inkluzionistima", kao što sam ja, neko obrazloženje. --filip ██ 23:32, 14. avgust 2009. (CEST)
- Dakle, {{брзо брисање|разлог брисања}} Usput, mogli bisamo malo da osvježimo izgled šablona...
Bojan razgovor 23:35, 14. avgust 2009. (CEST)
- Čak ne mora ni u šablonu da se stavi. Nije mi teško da pogledam istoriju izmena. A uglavnom nalećem samo na {{bb}}. Što se tiče osvežavanja izgleda, iako to nije kritično, ne bi loše došlo. --filip ██ 23:48, 14. avgust 2009. (CEST)
Ako se još neko slaže da promijenimo izgled, mislim da bi ukrajinska viki bila dobar primjer [8]. Inače, šablon je skoro isti kao kod Rusa; Rusi imaju dosta lijepih šablona pa ih ja kopiram više nego sa en. i prilagođavam našim potrebama. Bojan razgovor 00:01, 15. avgust 2009. (CEST)
- Najbolje je da se podesi šablon Brzo brisanje tako da samo sa razlogom može da se prikaže, a ako se ne otkuca razlog biće crveni link. --FMILB (tr) Fekete Fruzi! 23:14, 16. avgust 2009. (CEST)
Ne bi lose doslo? Hm... Izgleda kao da govori neki gastarbajter... Nije na odmet, ili dobro bi doslo. Ne bi lose doslo... Hehehe... Veoma, VEOMA, simpaticno....
--Jagoda
ispeci pa reci 23:25, 16. avgust 2009. (CEST)
- Počeću da mislim da sam dobio obožavaoca... Gde je beše onaj smajli koji zeva? Sirijsli (da, znam da nije po svetim pravilima transkripcije), ako nemaš ništa suvislo da kažeš, bolje nemoj. --filip ██ 01:09, 17. avgust 2009. (CEST)
- Obožavateljka. Ne zaboravimo na politikal korektnes, maj dir Dungo, to je danas tako IN. A ovo što sam rekla vrlo je suvislo. No, oni koji ne umeju da prihvate kritiku obično optužuju one koji ih kritikuju za nesuvislost, slepi da uoče sopstvenu nesuvislost. --Jagoda
ispeci pa reci 03:10, 17. avgust 2009. (CEST)
Nobrzaloežni i neočigledni perdolzi se po vieđnju skalanjju iz kateogirje za brzo briasnje. P.S. Jagoda, smaraš. 本 Mihajlo [ talk ] 10:11, 17. avgust 2009. (CEST)
Vrlo me zabole desna štikla zbog toga. --Jagoda ispeci pa reci 11:00, 17. avgust 2009. (CEST)
- Još ja da dodam kod upotrebe šablona "početnik" i sređivanje". Kod početnik {{замени:Почетник}} (što je manje kucanja nego {{почетник|32|13|2009}}) i sređivanje npr. : {{сређивање|потребни тагови за спрешавање пресловљавања}}.
Bojan razgovor 11:42, 17. avgust 2009. (CEST)
Bilo bi dobro da imamo i mi hangon šablon. -- Обрадовић Горан (разговор) 21:12, 17. avgust 2009. (CEST)
Šablon za portal
[uredi | uredi izvor]U SI-u sam vidio veliki broj izmjena, gdje se na članke dodavao šablon {portal2|Vazduhoplovstvo}, kao npr. ovdje, ovdje i ovdje. Nije li običaj da se takvim šablonom članci obilježe tek kad se pojave na nekom od portala? Postoji li takvo (ne)pisano pravilo? Pa imajući to na umu, jesu li takve izmjene valjane? Pitam da ne skitam. :-) --XZ (razgovor) 23:55, 14. avgust 2009. (CEST)
Burduš
[uredi | uredi izvor]Članci Jovan Janićijević Burduš i Dušan Janićijević donose tvrdnju da su njih dvojica rođena braća, pri čemu je Jovan rođen: Maskare, kod Varvarina, Kraljevina Jugoslavija, 18. maj 1932, a Dušan: 27. april 1932, Gornje Grgure kod Blaca. Niti se slaže datum, niti mesto rođenja?@! Ovo nije moguće, negde ima greška, ili ako nije greška onda je svetski fenomen :) Ajmo ideje i pomoć da se ovo razreši. --Đorđe Stakić (r) 21:07, 20. avgust 2009. (CEST)
Skorašnje izmene - Maria Manakova
[uredi | uredi izvor]Može li neko da doda jedno J u to Maria u gornjem delu SI gde stoje veze ka još nenapisanim člancima? --Jagoda ispeci pa reci 23:20, 22. avgust 2009. (CEST)
- To nema veze sa SI već sa portalom na kome je proglašena potrebnim a nepostojećim člankom. --V. Burgić (reci...) 23:43, 22. avgust 2009. (CEST)
Kako nema? Do sad kad god nešto nije valjalo u tim gore linkovima, to su admini popravljali editovanjem SI. Uostalom, nije važno. Neka neko popravi gde treba da se popravi, da ne stoji tako nepravilno. Ja bih, al nemam predstavu kako. Ako neko zna kako, neka popravi. --Jagoda ispeci pa reci 23:45, 22. avgust 2009. (CEST)
- Našla sam, ali je Bokica za sekund i po bio brži od mene...
--Jagoda
ispeci pa reci 23:49, 22. avgust 2009. (CEST)
Sol
[uredi | uredi izvor]Može li netko od kemičara, biologa i svih ostalih zainteresiranih pogledati ovaj, ovaj, ovaj i ovaj članak i vidjeti može li se tu išta spojiti, preimenovati? --XZ (razgovor) 15:39, 23. avgust 2009. (CEST)
He, he, ja neverujem... Ajde da napišemo još jedan članak, samo ne znam kako da ga nazovemo... :-(--Metju (razgovor) 15:40, 23. avgust 2009. (CEST)
- Dakle ovako:
- So je svako hemijsko jedinjenje koje se može definisati kao spoj nekog metala (mada nije uvek slučaj, kao što je to recimo kod amonijum-soli) i kiselinskog ostatka. So, je dakle mnogo širi pojam od kuhinjske soli, jer je so i kalcijum-karbonat i natrijum-tiosulfat i aluminijum-hlorid i mnogo drugih supstanci.
- Kuhinjska so je drugi naziv za natrijum-hlorid, dakle čistu supstancu.
- So kao začin nije čista supstanca, mada se sastoji pre svega i najviše od natrijum-hlorida. Čini mi se da se prema zakonu naše zemlje, ovaj začin i jodira, kako ne bi došlo do gušavosti. Uglavnom, ovde se radi o klasičnoj (nazovimo je homogenoj) smeši.
- Halit je, kao što u članku i piše - mineral. Pošto je za hemičare mineral manje-više važan samo kao polazna supstanca za dobijanje koječega, molio bih nekog geologa da vam objasni šta je to.
I Metju, ne volim da delim savete, ali vidiš, ja sebi dozvoljavam luksuz da budem zloban (što nekada i radim) onda kada su argumenti na mojoj strani. U protivnom, veoma rizikujem da neko drugi bude još zlobniji, a u tom slučaju, možeš misliti kako bih ja mogao da prođem. :) Ajde ovako: ti napiši članak, a ja ću ga već nekako nazvati. :)--Metodičar zgovor2a 16:34, 23. avgust 2009. (CEST)
Mogu li se članci o NaCl i halitu spojiti, pa napraviti preumsjerenja? --XZ (razgovor) 16:40, 23. avgust 2009. (CEST)
- Ne, jer to nisu iste stvari.--Metodičar zgovor2a 16:48, 23. avgust 2009. (CEST)
- OK, pitao sam jer imaju istu formulu. Hvala na objašnjenju. --XZ (razgovor) 16:52, 23. avgust 2009. (CEST)
- U svako doba.--Metodičar zgovor2a 16:53, 23. avgust 2009. (CEST)
- A da se napravi NaCl kao višeznačna koja vodi do natrij klorida i halita? --XZ (razgovor) 17:55, 23. avgust 2009. (CEST)
Višeznačna se obično pravi za sinonime, što ovde nije skroz netačno, pa mislim da može i do kuhinjske soli.--Metodičar zgovor2a 18:01, 23. avgust 2009. (CEST)
Da nije ovo gore lapsus? :) Za sinonime se pravi preusmerenje. :) 本 Mihajlo [ talk ] 18:14, 23. avgust 2009. (CEST)
- Jeste. Zapravo je trebalo da kažem za homonime. :)--Metodičar zgovor2a 18:26, 23. avgust 2009. (CEST)
- Je li sada dobro? --XZ (razgovor) 18:29, 23. avgust 2009. (CEST)
Da.--Metodičar zgovor2a 18:37, 23. avgust 2009. (CEST)
Korisnik Historian
[uredi | uredi izvor]Ovde imamo situaciju bugarskog korisnika koji vrši bugarsku propagandu. No ja sam ga zakačio kod članka Samuilovo carstvo, ali pogledom u njegove priloze možete vidjeti da je momak aktivan na zanimljivim člancima vezanim na makedonsko-srpsku istoriju.
Njegove izmene su vraćene (od drugih korisnika) i recimo na članku Marsejski atentat. Njegova bugarizacija je vođena sa ostalim korisnica na tamošnjoj strani za razgovor. I poturivanje "izvora". Prilićno jako bugariziranje je vodio i na članku o Černozemskom, to jest, prepravio članak.
Spornost korisnika koji rade na Samuilovom carstvu sam sada našao i na članku Jovan Vladislav - pogledati stranicu za razgovor.
Admini, vršite svoj posao. --Mile (razgovor) 12:49, 28. avgust 2009. (CEST)
Letnje sređivanje članaka
[uredi | uredi izvor]E, pa letnje sređivanje članaka je gotovo. Uspeli smo, nas nekoliko da sredimo 38 članaka, što priznaćete nije malo. Više informacija na Vikipedija:Vikiprojekat sređivanja članaka za leto 2009.--Metodičar zgovor2a 13:14, 31. avgust 2009. (CEST)
Primedba
[uredi | uredi izvor]Izabrani članak Nemački bojni brod Bizmark nema veze sa tehnologijom (jedini je u toj kategoriji), već sa istorijom. To samo pokazuje tužnu činjenicu da su matematičko-tehničke nauke Pepeljuga na našoj vikipediji. Još jednom apelujem da se opametite i da prestanete da ulažete energiju u beskorisne prevode članaka o Džudi Garland, Ris Viderspun, Diznilendu na Olimpijskim igrama i Velikim nagradama duplog golog.--Jakša (razgovor) 08:24, 6. septembar 2009. (CEST)
Nema potrebe za ovim. Mogao si lepo ispraviti. Nekada smo imali vise clanaka o tehnologiji (NMR, Algoritam). -- Bojan Razgovor 08:31, 6. septembar 2009. (CEST)
- Tačno, a onda je istoričarski lobi insistirao da ovi članci ne zaslužuju da su odabrani. Navodno, nisu imali dovoljno referenci.--Jakša (razgovor) 08:36, 6. septembar 2009. (CEST)
- Inače, taj Bizmark je stajao tu mnogo godina, još dok sam ja bio novajlija ovde, pa nikom nije smetalo. I nemoj tako prozivati druge korisnike. -- Bojan Razgovor 08:41, 6. septembar 2009. (CEST)
Pošto nisam iz „matematčko-tehničke nauke“, nisam svatio primedbu za pisanje „beskorisnih članaka ....Diznilendu na Olimpijskim igrama“ (o se piše malim slovom), pa bi molio Jakšu da mi objasni šta je pisac konkretno hteo da kaže u odnosu na tekstove o olimpijskim igrama.--Drazetad (razgovor) 09:06, 6. septembar 2009. (CEST)
- Dražeta, nemoj nasedati na provokacije, odavno je poznato da ovaj korisnik voli da omalovažava rad drugih i određuje šta je bitno, a šta ne. Nemoj ga hraniti.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 10:04, 6. septembar 2009. (CEST)
- Pametnom dosta.--Jakša (razgovor) 10:03, 6. septembar 2009. (CEST)
- Način da se među izabranim nađe više članaka iz nauke i tehnologije je da se na njima više radi. Jeste da su te oblasti teže za obradu, naročito zbog terminologije, ali je vrijedno truda, daleko više nego ove prozivke po trgovima. Tako da bih vas sve zamolio da ne pravimo nepotrebne sukobe. --Slaven Kosanović {razgovor} 14:50, 6. septembar 2009. (CEST)
Slika
[uredi | uredi izvor]Može li netko preimenovati ovu sliku. Na slici je poskok, što se vidi po rogu na glavi zmije. --XZ (razgovor) 00:55, 7. septembar 2009. (CEST)
- Ne. Bar ne još. Na srpskoj Vikipediji još uvek nije moguće preimenovanje slika. --filip ██ 01:45, 7. septembar 2009. (CEST)
Promena naslova
[uredi | uredi izvor]Kako promeniti naslov? Konkretno na strani Baljev Dol. Ovde je došlo do greške, reč je o selu Boljev, a ne Baljev Dol.--Boljevac (razgovor) 02:43, 9. septembar 2009. (CEST)
- Prema Statističkom godišnjaku Republičkog zavoda za statistiku, reč je o selu Baljev Dol, nazivu koga dotična zbirka dokumenata konzistentno upotrebljava. Moguće da je reč o štamparskoj grešci, ali nisam baš siguran u to. S druge strane, prostom Gugl pretragom se dolazi i do spiska naselja u Pirotskom okrugu i sajta opštine Dimitrovgrad, gde oba koriste varijantu Baljev Dol (doduše, drugi sajt navodi i adresu "s. Boljev Dol", što ne znam šta znači, ali je definitivno glavni naziv sa "a"). Pretraga za "Boljev Dol" daje 30ak rezultata manje i među ponuđenim stranama ne nalazim reprezentativne sajtove. --filip ██ 02:57, 9. septembar 2009. (CEST)
Ćirilični i latinični članci u spisku neke kategorije
[uredi | uredi izvor]Kad otvorim neku kategoriju, vidim na spisku članke od kojih su neki na ćirilici a neki na latinici...prvo su dati oni na latinici, po abecedi, pa posle njih na ćirilici, po azbuci...to me mnogo nervira...da li mogu svi ti članci (ćirilični i latinični) da se sortiraju zajedno po azbuci ili abecedi...i da li može da se sredi da npr. latinični članci na spisku neke kategorije, budu napisani ćirilicom, tako da se sortiraju zajedno sa većinskim ćiriličnim člancima ? Pretpostavljam da za sada ne može ništa od toga...da li bi neki kompjuterski stručnjaci na našoj vikipediji mogli to da naprave u skorijoj budućnosti?--Zrno (razgovor) 02:32, 10. septembar 2009. (CEST)Zrno
- Može, tj već postoji rešenje. Samo iznad kategorija u članak koji je latinični dodaj {{DEFAULTSORT:имеЧланкаЋирилицом}}, i članak će u svim svojim kategorijama biti sortiran po tome šta si upisao tu. I dalje će biti prikazan svojim pravim latiničnim imenom u kategoriji, ali će biti sortiran kako ti želiš. To je u stvari isto rešenje koje se koristi za ljude (naši članci su ime-prezime, a treba da se sortira po prezime-ime).. zato u biografskim člancima obično stoji {{DEFAULTSORT:презиме, име}}. -- Обрадовић Горан (разговор) 02:37, 10. septembar 2009. (CEST)
Hvala...sad ću da proučim to.--Zrno (razgovor) 02:41, 10. septembar 2009. (CEST)Zrno
- A šta ako je naziv kategorije latiničan? Onda bi trebalo da bude sortirana po abecedi. Je l' postoji funkcija {{DEFAULTSORT:imeČlankaLatinicom}}? -- Loshmi (razgovor) 02:45, 10. septembar 2009. (CEST)
Nema šta da postoji ili ne postoji. Kao što rekoh, to nije rešenje koje je pravljeno za latinične naslove u ćiriličnim kategorijama. To je opšte rešenje koje je pravljeno da omogući da se članak u kategoriji ne sortira po svom naslovu već na neki drugi način (naveo sam gore primer ime-prezime). Dakle ako je to rešenje primenljivo za latinične članke u ćiriličnim kategorijama, onda bi potpuno analogno bilo primenljivo i za ćirilične članke u latiničnim kategorijama. Osim što su naše kategorije uvek ćirilične da bi se izbegla dodatna konfuzija. -- Обрадовић Горан (разговор) 03:18, 10. septembar 2009. (CEST)
- Aha, razumem. Samo se otkuca ime članka latinicom. Pošto, zapravo, imamo i latinične kategorije. Kada napišem latinični članak i pravim novu kategoriju, ja je napravim latinicom. -- Loshmi (razgovor) 03:24, 10. septembar 2009. (CEST)
Tako je. To (što praviš latinične kategorije) nije dobro. Mislim čak da imamo pravilo (sad da li je običajno ili izglasano..) ali do sad su se koliko znam svi pridržavali toga. Prvo zato što su nam tako neke kategorije sortirane ćirilicom a druge latinicom. I ti kad odeš na kategoriju prvo moraš da gledaš da li je ćirilična ili latinična. Ima ljudi koji jednostavno ne uoče da li je neki tekst ćiriličan ili latiničan, i oni će biti mighty zbunjeni. Takođe, šta ćemo sa ljudima koji imaju u podešavanjima da im se sve stranice prikazuju jednim (bilo kojim) pismom. Oni jednostavno nemaju načina da zaključe da li je kategorija ćirilična ili latinična! Dakle ovo nisu trivijalni problemi i mislim da bi bilo lepo da kao zajednica imamo ovde dogovor (tj da članovi zajednice budu kooperativni). Dalje, ovo rešenje koje sam gore naveo svakako ne može da se koristi sa mešovitim kategorijama, jer ono forsira sortiranje po određenom naslovu, i ako staviš latinično, onda će taj članak i u ćiriličnim kategorijama biti sortiran latinično (ups.. eto još jednog problema sa latiničnim kategorijama.. doduše ovaj je otklonjiv ali po cenu dodatnih komplikacija). Ceterum censeo kategorije treba da budu sve jednim pismom. -- Обрадовић Горан (разговор) 03:31, 10. септембар 2009. (CEST)
- I ja se sećam da je bilo rasprave oko toga, ali mislim da pravilo nije zvanično izglasano. Ako su oba pisma ravnopravna, onda sortiranje može da se vrši i po abecedi, a nismo se dogovorili da bi sve trebalo da bude azbučnim redom. U stvari, najbolje bi bilo da se u kategorijama, ukoliko je moguće, uvede sortiranje po azbuci ili po abecedi, kao što članci mogu da se čitaju na ćirilici ili latinici. -- Loshmi (razgovor) 03:55, 10. септембар 2009. (CEST)
- P. S. Meni su inače podešavanja po difoltu, tako da sve gledam mešovito. Onda kada je latinični članak pravim latiničnu kategoriju, jer ime kategorije dole piše na pismu kojim je ta kategorija napisana. -- Loshmi (razgovor) 03:56, 10. септембар 2009. (CEST)
Strane za razgovor
[uredi | uredi izvor]Ljudi, ne sviđa mi se što se stranice za razgovor brišu ako se ne sam komentar ne odnosi na temu članka. Ako neko hoće nekog da pozdravi u svom selu, ako se raspita o nekoj bolesti, mi njima obrišemo to i tako odbijamo potencijalne nove saradnike. Što se mene tiče treba bristi samo izrazito glupe, proste i političke komentare, ostalo ostaviti. -- Bojan Razgovor 06:36, 10. septembar 2009. (CEST)
- Kao da postoji telepatska veza među nama, Bojane. Upravo se pitam, može li se biti dovoljno prost na razgovorima nekih strana. :D 本 Mihajlo [ talk ] 06:39, 10. septembar 2009. (CEST)
- Ja sam protiv toga da se stranice za razgovor članaka koriste za želje i pozdrave, odnosno da se pretvore u stranice forumskog tipa. One treba da služe samo za diskusiju o samom članku, odnosno njegovom sadržaju. Za sve ostalo postoje forumi. Negde ipak treba povući granicu. micki talk 07:44, 10. septembar 2009. (CEST)
Pod pretpostavkom da računar i internet imaju i oni koji pišu, i oni koji čitaju, ne vidim problem da sebi instaliraju, recimo ICQ, pa razmenjuju poruke do mile volje. Ako im treba forum, postoji dosta fri hosting rešenja. Ukoliko nemaju ni računar, ni internet, tu im Vikipedija neće pomoći. Treba dakle jedino voditi računa da se bilo šta, što nije u skladu sa upotrebom strana za razgovor uvek sa rukavicama na rukama prekine. Ono što može pride da se uradi, jeste da se kod stavke „Vikipedija nije forum“ doda uputstvo kako se postavlja besplatan forum, ili otvara blog. Štaliveć... 本 Mihajlo [ talk ] 08:58, 10. septembar 2009. (CEST)
- Ajde bre, u vreme Fejsbuka svako Donje Kovilovo može da ima grupu pa nek pozdravljaju jedni drugi i čestitaju srećan rođendan. VP:NIJE. --V. Burgić (reci...) 13:59, 10. septembar 2009. (CEST)
Fejbuk je za druženje. Na vikipediju se dolazi sa željom da se dobije neka informacija. Nas ništa ne košta da ne brišemo. -- Bojan Razgovor 14:17, 10. septembar 2009. (CEST)
- Slažem se sa Bokicom. -- Обрадовић Горан (разговор) 19:21, 10. septembar 2009. (CEST)
- Ja se ne slažem jer to može dovesti do mnogih problema. Ovako je situacija koliko-toliko jasna: stranice za razgovor članaka služe za raspravu o konkretnom članku. Ako se te stranice pretvore u forumske diskusije, onda je teško povući granicu i reći šta je dozvoljeno pisati na njima a šta ne. Pored toga, to samo dodatno otežava praćenje rasprava koje jesu vezane za sadržaj članka. Što se tiče postavljanja pitanja o bolestima i terapijama, tu smo do sada bili prilično striktni: za sve informacije toga tipa obratiti se svom lekaru. To nije izmišljeno tek tako. Davanje informacija o terapijama može biti prilično opasno jer se radi o ljudskim životima. Osim toga, već vidim kod članaka o političkim partijama kilometarske rasprave pred izbore zbog čega je neka stranka dobra ili loša, ili ko je šta rekao i uradio. Mislim da nam takva zbrka ne treba. --micki talk 20:54, 10. septembar 2009. (CEST)
- Koliko sam shvatio, predlog se odnosi samo na strane manjih mesta, ali ja se ni sa time ne slažem. 本 Mihajlo [ talk ] 20:59, 10. septembar 2009. (CEST)
Moje,skromno,mišljenje je da strane za razgovor treba da služe isključivo za raspravu o tekućem stanju članka.Ne o temi samog članka,ne o njegovoj političkoj konotaciji,ne o nečijim razmišljanjima o životu,vaseljeni i svemu ostalom,ne o Mome Selu lepšem od Tabriza,ne o turističkim informacijama ili žalbama na račun lokalne samouprave,ne o Sredozemnom moru i Atlantidi.Strane za razgovor,po meni,služe za unapređenje postojećeg članka,a ne da se koriste kao forum,blog ili mesto za socijalizaciju i izigravaju mostove što spajaju rastavljene. Crni Bombarder!!! (†) 23:50, 10. septembar 2009. (CEST)
- Slažem se, ali ipak sam primetio da se dešava da se obrišu strane za razgovor na kojima neki čitalac postavi pitanje - a čim je neko postavio pitanje, znači da to nije ili nije na pravi način obrađeno u članku a trebalo bi biti. Na primer, skoro je obrisana strana Razgovor:Lan gde je neko pitao "Razmisljam kakva su dejstva na organizam od Lanenog ulja,i u kakvoj i kojoj mjeri se smije uzimati." - očigledno, treba nam članak laneno ulje a sad kad je strana za razgovor obrisana neko ko bi hteo da sredi članak to ne može da sazna. Nikola (razgovor) 19:32, 11. septembar 2009. (CEST)
- Mislim da sam ja jednom obrisao takvu stranu i ti si je vratio. Složio sam se sa tim da strana ipak ostane, kao što ubuduće nisam brisao strane, koje (makar naivno) upućuju na to šta članku fali. Ne, ovde nije reč o tome. A da, pošto si naveo još jedan primer, koga sam obrisao, da obrazložim i to: ovo zaista liči na traženje medicinskih saveta, čemu nije mesto kod nas. To je jedno veliko jok. 本 Mihajlo [ talk ] 19:37, 11. septembar 2009. (CEST)
Što se tiče Sredozemca, trebalo da je iskulirati ili uputiti ga, možda bismo dobili novog člana. Umesto toga dobili smo jednog lika koja se inati, koja je sa stranica za raygovor prešla na članke.. A ovo je tekst koji je on prvo postavio. Što se tiče, medicinskih saveta, bolje je jedno ljubazno Vikipedija ne garantuje tačnost svojih članaka nego brisanje bez obrazloženja. -- Bojan Razgovor 19:53, 11. septembar 2009. (CEST)
Hoćemo li sad dodavati to upozorenje i za strane za razgovor, koje su slučajem postale stranice prikladne za neki medicinski forum? Problem je što na strani za razogovor i ne mora da odgovori "Vikipedija", nego može bilo ko. Sad, ti meni reci zašto tom korisniku treba podatak o tom ulju i šta tačno namerava sa njim da radi. Koje su mogućnosti da mu se da pravi savet? Nikakve, osim ako odgovara doktor, koji poznaje njegov slučaj i zna dejstvo ovog (pretpostavljam) melema. Neka ide lekaru za takve savete. 本 Mihajlo [ talk ] 20:12, 11. septembar 2009. (CEST)
To mu baš i trebaš reći: idi kod doktora. A ne neljubazno obrisati stranu za razgovor. Kad objasniš jednom, drugom nećeš morati (na toj stranici) -- Bojan Razgovor 20:22, 11. septembar 2009. (CEST)
Koja je razlika u ljubaznosti između neutralnog tome nije mesto na ovom sajtu, i ličnog idi kod doktora. Mislim da prevaga ljubaznosti sigurno nije na ovom drugom, pogotovo što se otvara mogućnost da korisnik (zapravo IP-ovac) onda pita zašto, pa da se tek tada oseti prozvanim / povređenim i razduži diskusju do pozamašnih gabarita. Možda to odgovara tvojoj predstavi ovog projekta (ne znam zašto me čudi) ali svakako ne i mojoj. A ako govoriš o ovom sredozemcu, moram da primetim da je zaista naivno verovati da bi se čovek takvog profila zadovoljio nečim (nema nagodbe sa barabama). Takvi samo traže razlog da podivljaju, i ako im od prve (šibice) ne upali, probaće drugu. Dalje, moram da primetim da sam obrazloženje za brisanje (o kome je reč) dao, tako da molim te, ne pričaj na pamet. To što ti misliš da dato obrazloženje nije dovoljno još uvek ne znači da nije dato. Dakle `fala unapred na nepričanju napamet. 本 Mihajlo [ talk ] 20:31, 11. septembar 2009. (CEST)
Nema na čemu. -- Bojan Razgovor 20:33, 11. septembar 2009. (CEST)
Razmislio sam malo sad o suštini tvog predloga. Jeste, moguće je da bi ostavljanje odgovarajuće napomene na strani za razgovor, umesto brisanja strane sa tom napomenom, proizvelo pozitivniji efekat. Voljan sam da to probamo. 本 Mihajlo [ talk ] 21:15, 11. septembar 2009. (CEST)
- Tekstove tipa „Steva je najveći car u Donjem Brijanju“ sam lično obrisao par desetina puta. Što se tiče ljubaznog odgovora na pitalje „koje su indikacije/kontraindikacije/neželjena dejstva supstance hh“, onda ćemo dopustiti i ljubazne odgovore na pitanja „šta treba za vizu za ovu zemlju?“, „uz koje meso najbolje ide ovo vino?“ i sl. Mogu da smislim brojna takva pitanja, i živo me zanima dokle bi neko imao strpljenja da na njih ljubazno odgovara „ovde se ne bavimo turizmom“, „ovde se ne bavimo enologijom“ i sl. Za takve stvari postoji odgovarajući sajt. I zaista ne mislim da su ovakvim odgovorima izgubljeni „potencijalni vredni saradnici“. Kao što ne mislim to ni za Sredozemca, koga je trebalo odavno blokirati, ali je prvo bio anoniman, a potom je počeo sa iživljavanjem. Lično sam potrošio par dana u nastojanju da ga izvedem na pravi put, ali njega zanima samo kako da postavi citat iz neke pseudoistorijske knjige, irelevantne za sam geografski pojam Sredozemnog mora. --V. Burgić (reci...) 21:37, 11. septembar 2009. (CEST)
- Burga, ja sam na kraju shvatio da se ne predlaže da na pitanja odgovaramo, već da umesto brisanja strane ostavimo neki šablon, koji kaže da tome nije mesto tu, i vodi (internom vezom) ka objašnjenju. Ideja nije loša, ali samo ako su pitanja kratka (zamisli pitanje od 50 kilobajta sa celom istorijom bolesti), i ako se dalja dobacivanja revertuju bez rasprave. Plašim se da bi u ovom slučaju navedena metoda bila kontraproduktivnija od običnog brisanja, ali takođe mislim da vredi probati i videti na šta će da izađe. 本 Mihajlo [ talk ] 21:59, 11. septembar 2009. (CEST)
- Za pitanja vezana za terapiju i slično na stranicama za razgovor imamo šablon {{медицински савети}}. To se može staviti umesto brisanja stranice, ali mislim da pritom treba izbrisati i pomenuti komentar jer ako se isti ostavi postoji realna šansa da se rasprava i davanje saveta nastavi. Pritom, po mom mišljenju, davanje bilo kakvih saveta o zdravlju i terapiji treba izbegavati i čak mislim da je to opasnije po projekat od kršenja autorskih prava (protiv čega se svi borimo). I primer o lanenom ulju spada u tu kategoriju. --micki talk 21:57, 11. septembar 2009. (CEST)
- Ovo je zanimljivo – Makedonci stavljaju ovaj šablon na sve stranice ra zagovor, valjda botovski – ne znam, ali sve strane ga imaju bez obzira da li je diskusija započeta ili ne. --V. Burgić (reci...) 22:10, 11. septembar 2009. (CEST)
Ja sam pre za varijantu da softver izbacuje poruku objašnjenja kad novajlija ili IP-ovac pređe mišem preko taba za pokretanje razgovora. Šabloniranje svake strane za razgovor je za mene ipak traćenje resurasa. 本 Mihajlo [ talk ] 22:24, 11. septembar 2009. (CEST)
Životinje
[uredi | uredi izvor]Primetio sam da je oblast zoologije na srpskoj vikipediji veoma loše obrađena....mislim da je ta oblast najamaterskiji urađena od svih drugih oblasti nauke. Vrlo je čest slučaj da se članak odnosi na jednu grupu životinjskih vrsta npr. Albatros, a da se u tom članku opisuje jedna posebna vrsta i pritom se uopšte ne zna koja vrsta se opisuje...a nema ni latinskog naziva. Da li ima neko aktivan na srpskoj vikipediji da dobro poznaje ovu oblast ?--Zrno (razgovor) 13:50, 11. septembar 2009. (CEST)Zrno
- Vlod ti je za to dobar, nego uskoro će se raditi na masovnom unosu biljaka i životinja, ne znama da li si u toku...?--IvanM. (razgovor) 14:38, 11. septembar 2009. (CEST)
- Čuo sam...čisto me zanima kako stoje stvari...ko se sve razume u to...vidim i da mnoge poznate životinje nedostaju.--Zrno (razgovor) 14:54, 11. septembar 2009. (CEST)Zrno
Aha, javio se dobrovoljac. Sad te imamo :))) Metodičar je već dobrovoljac za sisare, od 1. oktobra. Ako želiš, mogao bi početi sa radom na formuliranju izgleda članaka za recimo ribe ili vodozemce ili gmazove ili šta ti već želiš, i pronalaženju dobrih tabelarnih podataka za njih. Onda ovo može da se uprogramira i unese.
Mi ne radimo na sitno odsad. Ili više od 5000 ili ništa :)--Miroslav Ćika (razgovor) 15:07, 11. septembar 2009. (CEST)
Bojim se da mi baš i nije jasno šta je to Masovan unos...šta se pod tim podrazumeva ?--Zrno (razgovor) 15:19, 11. septembar 2009. (CEST)Zrno
- To znači jednostavno brzo unošenje već pripremljenih članaka, posebnim programom. Program za unos već postoji u okviru vikipedije i taj i ja koristim. Trik je napraviti članke. Za tu namjenu ja obično pronalazim podatke u tabelarnoj formi za ono o čemu će se pisati, i napravim poseban računarski program koji te podatke vadi, i slaže u šablonizirane rečenice na srpskom jeziku, u tekst fajl sa sekcijama. Kad je to gotovo, vikipedijin program za slanje članaka samo prolazi kroz ovaj veliki tekst fajl, i sekciju po sekciju šalje kao članke na viki.
Pogledaj i pod Vikipedija:Botovi za objašnjenja.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:25, 11. septembar 2009. (CEST)
- Ja sam već za ovo davao neke sajtove, ali evo podećanja [9], konkretno je upitanju primer za neku zmiju, a sistematika je savršeno urađena, koliko sam video popisana je svaka jedinak što biljaka što životinja, koja posotji na svetu...--IvanM. (razgovor) 15:41, 11. septembar 2009. (CEST)
- .Plus, kada se klikne na mapu raprostranjenja dobije se ovo:-)--IvanM. (razgovor) 15:43, 11. septembar 2009. (CEST)
Tako su nastali članci o naseljenim mestima u Srbiji, Crnoj Gori i Francuskoj, članci o tim zvezdima i domaćim filmovima. -- Bojan Razgovor 15:34, 11. septembar 2009. (CEST)
OK sad vidim da je to mnogo komplikovano pošto ja nemam blage veze sa programiranjem. Radite vi svoj posao :))) Ono u šta se razumem su uglavnom ptice i sisari...znam vrlo dobro kako se zovu u srpskoj literaturi i njihovu klasifikaciju...hoću reći da znam na osnovu latinskog imena i klasifikacije da zaključim o kojoj se vrsti radi na srpskom jeziku, a ne da dajem bukvalan prevod sa engleskog, koji se nikad kod nas nije upotrebljavao...a takvih je naziva mnogo na vikipediji.--Zrno (razgovor) 15:43, 11. septembar 2009. (CEST)Zrno
- Nema veze što nemaš pojma programiranje nemam ga ni ja, ali ako možeš da pomogneš na bilo koji način to je super (eto za te nazive ptica i sisara, više je nego potrebno...). Tako da tvoja pomoć u svakom slučaju mnogo znači :-) Odoh ja sada, pozz.--IvanM. (razgovor) 15:51, 11. septembar 2009. (CEST)
- Jok bratko. JA radim programiranje, a biolog kao TI će da smisli kako treba da izgleda članak (napravi ručno primjer) i da služi za davanje stručnih savjeta tokom mog rada na programiranju. Isto, moraju se naći podaci i utvrditi terminologija, a biolozi će to lakše od mene. Dakle, moram imati stručnog vođu za određenu tematiku da bi unos bio dobar. Dakle ti si NUŽAN, inače ispada sr!!e a ne članci koje će biolozi čitati sa zadovoljstvom.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:54, 11. septembar 2009. (CEST)
Dobro, možemo o tome da razgovaramo nakon što završiš sa sisarima i Metodičarem, pošto u narednih mesec dana pišem diplomski rad...pa da se ja uključim u rad sa pticama. Vidim da su to velike obaveze.--Zrno (razgovor) 16:15, 11. septembar 2009. (CEST)Zrno
- E to je pravi duh, svaka čast. Iz čega je diplomski, biologija ili nešto drugo?--Miroslav Ćika (razgovor) 16:20, 11. septembar 2009. (CEST)
Ja sam u stvari geograf, ali isto tako dobro znam zoologiju (preciznije sisare i ptice), možda čak i bolje od geografije. Diplomski rad je Izumrle vrste životinja, koje je istrebio čovek.--Zrno (razgovor) 16:26, 11. septembar 2009. (CEST)Zrno
- wow :) puno sreće sa tim spiskom istrebljenih, nije baš mali. a radiš li i na onim indirektnim istrebljenjima (tipa unos nekog predatora koji pobije sav nepripremljeni plen) ili samo na zabeleženim slučajevima izlova? --Wlodzimierz (razgovor) 01:37, 12. septembar 2009. (CEST)
Naravno, sve životinjske vrste koje su nestale od pojave ljudske civilizacije, izumrle su zahvaljujući čoveku...direktno ili indirektno--Zrno (razgovor) 02:02, 12. septembar 2009. (CEST)Zrno
- ovo su sad već velike reči. Pozadinsko izumiranje (tj. izumiranje sitnih razmera) vrsta postoji i bez čovekove civilizacije, tako da nisu sve životinje nestale zbog postojanja čoveka – izumrle su jer su izgubile razne evolucione i ekološke trke... --Wlodzimierz (razgovor) 02:12, 12. septembar 2009. (CEST)
Ne verujem baš da je evolucija nezavisno od čoveka uticala na izumiranje životinjskih vrsta u zadnjih par hiljada godina-to je veoma kratak period...pogotovo što su te vrste o kojima pišem izumrle u zadnjih 500 godina...ako mi daš neki primer da nije vezan za čoveka, poverovaću ti.--Zrno (razgovor) 02:19, 12. septembar 2009. (CEST)Zrno
- pa po mom mišljenju nema mnogo mesta za verovanje i neverovanje u sve-prisutne i uvek-prisutne događaje u živom svetu – stvari tako stoje kako stoje :) Elem, evo ti samo nekoliko primera, jer stvarno nemam sad vremena da se bavim ovime:
- vrste čije je izumiranje bez ikakvog objašnjenja: džinovska fosa (Cryptoprocta spelea), džinovski vampir (Desmodus draculae), bu(h)lerov pacov (Coryphomys buehleri), golub sa Rjukjua (Columba jouyi), pa skadarski skobalj ([10] Chondrostoma scodrense), patuljasti betong (Bettongia pusilla), somić bezul (Coregonus bezola)...
- vrste koje su (prema hipotezi crvene kraljice) izumrle usled gubljenja koevolucione trke sa parazitima: žabe Atelopus ignescens, Atelopus longirostris i Craugastor escoces od hitridiomikoze (bolesti uzrokovane hitridiomicetama), kao i recimo jedna od havajskih zeba (Chloridops kona) od ptičje malarije...
- pogledaj i članke u kategoriji en:Category:Recent extinctions --Wlodzimierz (razgovor) 03:49, 12. septembar 2009. (CEST)
Dobro ajde, pobedio si :)...mada ove prve nabrojane sigurno imaju veze sa čovekom. Sad mi pade na pamet da je Darwin skupljao neka vrste zeba sa Galapagosa koje su izumrle nedugo posle...kažu usled ubrzane evolucije. Ali svejedno, pisaću o onome što je utvrđeno vezano za čoveka...a to je 99% izumrlih vrsta u skorije vreme.--Zrno (razgovor) 10:33, 12. septembar 2009. (CEST)Zrno
Pitanje
[uredi | uredi izvor]Kako to da imamo 94.000 članak, a brojač članaka kaže 93.973?--IvanM. (razgovor) 13:15, 12. septembar 2009. (CEST)
- Imali smo 94000 ali su neki članci pobrisani i pretvoreni u preusmjerenja, pa je broj pao ispod 94k opet. Dešavalo se i ranije, to ćemo srediti očas posla :)--Miroslav Ćika (razgovor) 13:49, 12. septembar 2009. (CEST)
- A, dobro, dobro, onda mi je jasnije... :-9 Hvala na pojašnjenju!--IvanM. (razgovor) 13:52, 12. septembar 2009. (CEST)
Ukoliko sam dobro izračunao, na srpskoj Vikipediji je u poslednjih četiri-pet dana napisano oko 4.000 članaka. Mašala! Ja mislim da je to svetski rekord, svaki dan u proseku po 1.000 novijeh članaka. Interesuje me samo kako smo uspeli da postignemo toliku produktivnost?
--Sly-ah (razgovor) 15:07, 12. septembar 2009. (CEST)
- Masovni unos (NGC objekti) + vrlo aktivni korisnici--IvanM. (razgovor) 15:25, 12. septembar 2009. (CEST)
- Odgovor. --93.87.100.188 (razgovor) 15:24, 12. septembar 2009. (CEST)
- U Skorašnjim izmjenama, klikni na Pokaži botove. Ili, klikni na Novi članci i sve će ti se samo kasti :)--Miroslav Ćika (razgovor) 15:39, 12. septembar 2009. (CEST)
- Imali smo i "produktivnije dane" (hint: francuska sela). Na ovom se grafiku, na primer, lepo vidi. --filip ██ 23:15, 12. septembar 2009. (CEST)
Sta je ovo? Sasvim slucajno naleteh. Da li je to neko preusmerenje, ili to neko kopira ili sta? --Jagoda ispeci pa reci 14:55, 14. septembar 2009. (CEST)
- Nije kopija, niti preusmerenje, već učitavanje sadržaja sa Vikipedije pod datim domenom/nazivom sajta, uz dodato zaglavlje (koje je, srećom, trenutno benigno, ali može se desiti da u budućnosti tu stoji reklama, što ne bi valjalo). --filip ██ 01:15, 15. septembar 2009. (CEST)
Hvala. --Jagoda ispeci pa reci 11:27, 15. septembar 2009. (CEST)
Tvrtko Prćić i njegov pravopis
[uredi | uredi izvor]Imam nekoliko pitanja na ovu temu pa bih zamolio za odgovor: Kako je došlo do odluke da se na Vikipediji na srpskom poštuju pravila koja je uspostavio Prćić ? Ko je pokrenuo to ? Da li je bilo nekog glasanja ? Zašto je toliko značajan Prćić ? I osnovno pitanje, koje je trebalo da bude prvo: Da li je Odbor za standardizaciju srpskog jezika prihvatio njegova nova pravila?--Zrno (razgovor) 23:10, 14. septembar 2009. (CEST)Zrno
- Hvala na pokretanju ove teme. Prćićev priručnik je predložio neka radikalna rešenja koja su često u sukobu sa važećim pravopisom. Ipak, postoji grupa korisnika koja njegove sugestije na silu ubacuje u članke (verovatno sa objašnjenjem da one ispravljaju „loša“ rešenja od ranije). Administratori, u principu, prihvataju njihovu argumentaciju misleći da je u pitanju poštovanje pravopisa, što nije slučaj. Ovakva politika je dovela do niza sukoba i apsurdnih naziva članaka. Evo šta napisaše oni koji tvrde da poštuju pravopis (Vikipedija:Transkripcija sa engleskog jezika): „U Pravopisu je bila korišćena transkripcija prema pisanju. Taj način trenaskripcije je odbačen i prihvaćen je način transkripcije koji je predložio Tvrtko Prćić - transkripcija prema izgovoru“. Ko je odobrio ovakvo proizvoljno opredeljenje za nepravopisnu normu?--Jakša (razgovor) 00:16, 15. septembar 2009. (CEST)
- Ovo nije dobro. Sad ne znamo ni koja pravila treba da se koriste. Možda bi bilo dobro da se konačno utvrdi da li poštujemo:
- Pravopis Matice srpske ili
- Pravopis Matice srpske, sa dodacima g. Prćića koji nisu u trenutnom pravopisu već su samo (preporučeni?) prijedlog?
Predlažem glasanje da se ovo već jednom riješi.--Miroslav Ćika (razgovor) 14:32, 20. septembar 2009. (CEST)
Ne znam koliko je glasanje prava stvar. Ovde administratori insistiraju na pravopisu, a jasno je da Prćićeve sugestije nisu u zvaničnom pravopisu. Ako hoćete glasanje, može, ali ispada da se nadglasavamo o tome šta je pravopis.--Jakša (razgovor) 06:35, 21. septembar 2009. (CEST)
- Baš tako, pogodio si pravo u centar. Treba da izglasamo koji Pravopis mi zaista treba da koristimo. Da se prekinu rasprave tipa: službeni Pravopis kaže jedno, a g. T. Prćić kaže drugo, ko je u pravu? Glasanje treba da traje 10 dana da mogu glasati svi, i Slaja i Zrno kad budu odblokirani.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:52, 21. septembar 2009. (CEST)
- Bilo bi krajnje vreme za tako nešto ili još bolje da se obratimo Odboru, Matici, SANU-u i slično, nekim dopisom u vezi Pravopisa?--IvanM. (razgovor) 16:13, 21. septembar 2009. (CEST)
- Slažem se da bi to bilo još bolje. Međutim izgleda da je s njima teško stupiti u kontakt. Što bi rekao narod, neće previše da se miješaju u svoj pos`o :) Šalu na stranu, naši „vođe“ (Nikola S., Filip, Goran O., ...) bi vjerovatno trebali poslati dopis (ako ga šaljemo) kao predstavnici Vikimedije Srbije. To će imati veću težinu. U međuvremenu ja sam ipak za glasanje.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:45, 21. septembar 2009. (CEST)
- Bilo bi krajnje vreme za tako nešto ili još bolje da se obratimo Odboru, Matici, SANU-u i slično, nekim dopisom u vezi Pravopisa?--IvanM. (razgovor) 16:13, 21. septembar 2009. (CEST)
- Pa, hajde, ostavićemo još dan ili dva ili već može da se pristupi glasanju?--IvanM. (razgovor) 16:48, 21. septembar 2009. (CEST)
- Pravo kažeš. Vidjećemo još par dana šta ljudi misle.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:51, 21. septembar 2009. (CEST)
Predlažem glasanje da se ovo već jednom riješi.
naši „vođe“ (Nikola S., Filip, Goran O., ...)
Svasta ce covek jos da procita na ovoj Njikipediji. . A sto se tice samog glasanja, vec postoji predlog koji je bio u diskusiji Vikipedija:Glasanje/Predlog/Smernice za pravovikipis, pa umesto da se zgrazavate na sto strana razbacanih po Trgu, bolje tamo dajte neki korisni doprinos pa da se stavlja na glasanje. --Jagoda
ispeci pa reci 19:58, 21. septembar 2009. (CEST)
- Ne, ne. Nećemo interpretacije, hoćemo da znamo šta treba da poštujemo. I šta je na kraju po pravopisu. Prije su postojale struje za i protiv pravopisa (povodom transkripcije), a sada se više ne zna ni šta je pravopisna transkripcija. Ti tvrdiš jedno, Jakša drugo. Ljudi su vidjeli argumente obje strane, pa ajde da se glasa. Predlažem da ako 75% ili više glasova bude za jednu opciju, ta opcija odsad bude pravilo.--Miroslav Ćika (razgovor) 20:21, 21. septembar 2009. (CEST)
Pravopis Matice srpske se mora poštovati prvi, pa tek onda pravopisni priručnici pojedinih lingvista. Nekakva hijerarhija pravopisnih priručnika se može uspostavljati samo ispod Pravopisa. To je moje mišljenje. --Željko Todorović (razgovor) 21:20, 21. septembar 2009. (CEST) s.r.
- U potpunosti se slažem.--Jakša (razgovor) 21:22, 21. septembar 2009. (CEST)
Ćika, ja tvrdim nešto (i ne samo ja) na osnovu odluke Odbora za standardizaciju srpskog jezika. Jakša tvrdi nešto na osnovu... Čega? Svog mišljenja? Ti izvagaj argumente (ali probaj da budeš nepristrasan) pa zaključi sam čiji su jači.
Svi ostali: Ne jurite ko tele pred rudu. PROČITAJTE prvo šta je sve napisano u predlogu čiji sam link dala. Između ostalog, PIŠE i to što Željko navodi. Pravopis je na prvom mestu. Naravno, ako ne postoje merodavne odluke merodavnih organa i institucija koje stavljaju nečija rešenja po nekom pitanju ispred pravopisa. --Jagoda ispeci pa reci 21:40, 21. septembar 2009. (CEST)
- Ne može se odlukama odbora neko rešenje stavljati ispred pravopisa. To je na osnovu poštovanja pravopisa, a ne mojeg ili nečijeg mišljenja. Merodavni organ - to je Matica srpska. (odluci odbora veću težinu daju samo Jagoda, Avala i Sliah)--Jakša (razgovor) 21:52, 21. septembar 2009. (CEST)
Ne može se odlukama odbora neko rešenje stavljati ispred pravopisa.
Opet pitam, ko to kaže? Ti? Na osnovu čega? Logičkog razmišljanja?
Merodavni organ - to je Matica srpska.
Of kors, ali nije jedina.
odluci odbora veću težinu daju samo Jagoda, Avala i Sliah.
Na Vikipediji (mada je i to diskutabilno. Odogovrno tvrdim da je broj veći). A u stvarnom svetu, svako ko iole prati zbivanja na srpskoj lingvističkoj sceni i stalo mu je da govori i piše pravilno. --Jagoda ispeci pa reci 21:59, 21. septembar 2009. (CEST)
Ja ne mogu da izvagam argumente ovako odoka, a nisam ni stručan. Međutim želim da se spor riješi. Zato predlažem slijedeće: Da glasanje stoji 15 dana, a na početku stranice da se da mjesto Jagodi i Jakši da (svako pod svojim odjeljkom) da svoja obrazloženja. Ispod ćemo glasati i ako 75% bude za jednu opciju to bi trebalo biti obavezujuće odsad. Pa da se ne vučemo više barem oko Matice i g. T. Prćića.--Miroslav Ćika (razgovor) 21:59, 21. septembar 2009. (CEST)
Nemam ja šta da izlažem. Ja sam već sve izložila na dotičnoj strani, kao i milion puta na stranicama Vikipedije (i ne samo ja, nego i mnogi drugi koji sad više nisu tu, jer su se umorili od pričanja jednog te istog i dobijanja za uzvrat samo uvrede najnižeg reda kako na ličnu adresu, tako i na adresu uglednih srpskih lingvista). Zaista sam se umorila i nemam ni volje ni snage da sve opet ponavljam. Koga ne mrzi, neka čita. Koga mrzi, neka glasa onako. Kako mu se dopada, odokativno. Ionako to ne bi bilo ni prvi ni poslednji put da se na Vikipediji glasa ofrlje, a da se glasač ne udostoji ni da se upozna sa problemom, nego glasa prema (ne)simpatiji koju oseća prema predlogu. Jedan put više ili manje... Kakve veze ima? --Jagoda ispeci pa reci 22:04, 21. septembar 2009. (CEST)
- Može li neko da objasni pravu ulogu Odbora za standardizaciju, da li on samo tumači Pravopis ili nešto više? I da li se na Pravopis mogu donositi izmjene i dopune, kao npr. na državne zakone, i ako može ko je ovlašćen za to? Da li Matica srpska, Odbor ili neko drugi? Koliku snagu imaju odluke Odbora? --Željko Todorović (razgovor) 22:06, 21. septembar 2009. (CEST) s.r.
Joj, ja iskreno nisam za glasanje, jer pravilno pisanje na njikipediji nije demokratija, već obaveza. Radiji sam da priupitamo autoritete.--Metodičar zgovor2a 22:08, 21. septembar 2009. (CEST)
- Iskreno receno, glasanje o (ne)postovanju pravopisa je suludo, ali ajde, ako drugacije ne moze...
- Zeljko & co. Izvolite pa citajte. Prijatno vam bilo.--Jagoda
ispeci pa reci 22:21, 21. septembar 2009. (CEST)
Ovaj dokument je svima poznat i ništa novo ne govori, ali me interesuje da li postoji odluka u kome se prednost daje Prćiću u transkripciji sa engleskog u odnosu na transkripciju u Pravopisu ili nekog drugog lingviste. Možda je već davana referenca, ali je ne mogu naći. --Željko Todorović (razgovor) 22:28, 21. septembar 2009. (CEST) s.r.
Ovaj dokument govori o validnosti odluka Odbora (a to je ono što si tražio -- da znaš kolika je težina njegovih odluka, zar ne?). A sama odluka je citirana zilion puta. Lepo sam rekla: pročitaj link predloga koji sam dala. Tamo sve lepo piše, između ostalog, i ono što Odbor kaže o Prćiću i transkripciji sa engleskog. --Jagoda ispeci pa reci 22:30, 21. septembar 2009. (CEST)
- Odbor nije izdavač pravopisa i nema nadležnost da ga menja. Mi imamo više jezičkih institucija i petnaestak jezičkih priručnika. Jedini oko koga se svi slažu (SANU, MS, fakulteti..) je pravopis iz 1993. Neki ga kritikuju, ali niko ne može da ospori njegov primat.--Jakša (razgovor) 22:56, 21. septembar 2009. (CEST)
Ako nisi video link koji sam dala, sva ta tela koja si naveo (izmedju ostalih, i sama MS) jesu osnivaci Odbora. Dakle, Odbor je prakticno DEO MS. --Jagoda ispeci pa reci 23:01, 21. septembar 2009. (CEST)
- Evo malo citiranja sa sajta na koji sam dala link o Odboru (za one koji su lenji da citaju ceo tekst). Bold moj:
Ciljevi Sporazuma o osnivanju Odbora za standardizaciju srpskog jezika (u daljem tekstu: Odbor) jesu:
– objedinjavanje ljudi od nauke i struke kao i njihovih institucija na celokupnom govornom prostoru srpskog jezika kako bi programi istraživanja standardnojezičke i komunikacijske problematike bili što plodotvorniji;
– sistematsko normiranje srpskog jezika, s ekavskim i ijekavskim izgovorom, sveobuhvatno i u pojedinostima, i izrada odgovarajućih dokumenata i priručnika, kao i donošenje akata koji bi obezbeđivali prohodnost merodavnih inovacija u normativistici i jezičkoj praksi;
– doprinošenje međunarodnoj saradnji domaćih institucija i stručnih pojedinaca sa stranima i uklapanju srpskog jezika i srbistike u međunarodne projekte i standarde, terminološke, komunikacijske i informatičke, a, kada je neophodno, i oglašavanje u međunarodnim forumima, agencijama i institucijama;
– unapređivanje saradnje s državnim organima kako bi srbistika, i materijalno, i kadrovski, i programski, mogla jačati i osposobljavati se za adekvatno reagovanje na nove izazove, procese i programe koji se, i zavisno od tehnoloških (r)evolucija i nezavisno od njih, nameću ili se mogu nametati na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Odbor je sastavljen od po dva clana:
SANU, Matice srpske i Instituta za srpski jezik u Beogradu, kao i sa Filološkog fakulteta u Beogradu i Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, odnosno po jednog člana Odbora iz CANU i ANURS, kao i sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Filozofskog fakulteta u Nišu, Filološkog fakulteta u Prištini, Filozofskog fakulteta u Srpskom Sarajevu, Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, Univerziteta u Kragujevcu i Srpske književne zadruge u Beogradu.
Da li jos neko sumnja u merodavnost ovog Odbora kad je u pitanju srpski pravopis? --Jagoda ispeci pa reci 23:11, 21. septembar 2009. (CEST)
Tvoji argumenti uopšte ne dokazuju ono što hoćeš da dokažeš. Postoji i Institut za srpski jezik SANU koji se bavi „Opisom i standardizacijom savremenog srpskog jezika“. MS ima nadležnost za izradu pravopisa, a ostali nemaju. Takav je stav i ministarstva prosvete.--Jakša (razgovor) 23:42, 21. septembar 2009. (CEST)
Tvoji argumenti uopšte ne dokazuju ono što hoćeš da dokažeš.
Da li bi bio ljubazan da objasniš kako si došao do ovog zaključka?
MS ima nadležnost za izradu pravopisa, a ostali nemaju.
Nije tačno. MS ima nadležnost za izradu Pravopisa, ali nema monopol nad pravopisom. Nadam se da razlikuješ Pravopis od pravopisa.
Takav je stav i ministarstva prosvete.
Molim referencu. NE novinski članak, već neki dokument koji je izdalo i potpisalo Ministarstvo, i u kom piše to što tvrdiš.
--Jagoda ispeci pa reci 10:46, 22. septembar 2009. (CEST)
Ti dokazuješ da je Odbor sastavljen od jezičkih eksperata. Od jezičkih eksperata je sastavljen i Filološki fakultet, Institut SANU, MS, Vukova zadužbina.. Neko od njih treba da je nadležan za izradu zvaničnog pravopisa, a to je MS. Ja nisam arhivar Ministarstva prosvete i ne posedujem originale dokumenata. Juče u Blicu je sekretar gorepomenutog odbora pomenuo da je od Mate Pižurice zatražio informacije o novom pravopisu. Za tvoje tvrdnje o primatu odluka Odbora nad Pravopisom MS nema ni novinskih ni bilo kakvih drugih dokaza.
I još nešto, ugledne dnevne novine i časopisi su valjane reference (Politika, Blic, Večernje novosti, Vreme, NIN). Engleski članci su puni referenci Njujork tajmsa, London tajmsa, Le Monda i sličnih izdanja. Isto tako neozbiljne i nenaučne knjige („Srbi, narod najstariji“, „Kremansko proročanstvo“) ne mogu biti korišćeni kao reference.--Jakša (razgovor) 18:12, 22. septembar 2009. (CEST)
Mislim da smo spremni za glasanje. Ovdje [11]. Predlažem Jagodi i Jakši da veze ka svojim obrazloženjima ili obrazloženja dodaju u za to određene prostore na vrhu stranice za glasanje. Sve ostale pozivam da glasaju čim Jagoda i Jakša napišu svoja kratka obrazloženja. Hvala.--Miroslav Ćika (razgovor) 19:22, 22. septembar 2009. (CEST)
jezici
[uredi | uredi izvor]Kako da kod mog clanka sa strane pise drugi jezik kada ima isti clanak na drugom jeziku? --Ivacko (razgovor) 12:20, 15. septembar 2009. (CEST)
Dodaš [[en:Ime članka na engleskom jeziku]] ili , itd ("es" je za španski, "fr" za francuski), a možeš takođe pogledati i Vikipedija:Međuviki.--Johnny B. Goode (razgovor) 12:10, 15. septembar 2009. (CEST)
hvala :)
Sređivanje
[uredi | uredi izvor]Pošto se polako bližimo stotki, mislim da bismo morali da neke stvari rešimo pre dolaska do tog famoznog broja. Npr:
- smanjenje broja članaka sa šablonima za sređivanje, prerađivanje, prevod, POV, izvore itd...
- dodatno raspoređivanje na stranici Vikipedija:Tim (da svi timovi naprave posebne stranice)
- Vikipedija:Potrebne slike
- Vikipedija:Spisak članaka koje srpska Vikipedija treba da ima, Korisnik:FelixBot/tražene
- trežene kategorije
...
Nadam se da nećete iskulirati ovaj moj post, nego se prihvatiti posla. --Johnny B. Goode (razgovor) 22:33, 15. septembar 2009. (CEST)
- Ljudi najbolje rade kada vide da neko drugi radi. Pogotovo onaj ko poziva na rad :)... Šalu na stranu, kad dođemo do 99000 neće više biti bot unosa do stotke (bar ne od mene). To će nam dati lijepih mjesec dana za sređivanje. Sa druge strane, sređivanje na viki nikad nije završeno. Pogledaj en viki ako sumnjaš. Članci su im puni grešaka i naljepnica svih vrsta.--Miroslav Ćika (razgovor) 22:44, 15. septembar 2009. (CEST)
Ćirilica i engleski nazivi
[uredi | uredi izvor]Napravio sam stranicu na srpskom jeziku i koristio sam latinicu. Kada kliknem na jezičak ćirilica, kompletan tekst se prevede, što znači i reči koje su na engleskom. Da li postoji način da se "onemogući" prevođenje engleskih reči?
Staviš zagrade -{ }- (minus + viticasta zagrada) oko stranih reči. Vidi još Vikipedija:Napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji -- Bojan Razgovor 09:40, 17. septembar 2009. (CEST)
Stranice za razgovor
[uredi | uredi izvor]Šta se desilo sa stranicama za ragovor. Otvaram je sa dva klika, nema pregleda stranice, nemože se otvoriti prikaži pretpregled, i nemože se koristiti stara arhiva stranice za razgovor i sl. Da li je greška kod mene ili je pokušaj nekog „pojednostavljenja“ koje nije uspelo. (bar za sada)--Drazetad (razgovor) 10:22, 17. septembar 2009. (CEST)
E, ja sam isto to postavila na Trgu Tehnika. Mislila sam da je u pitanju samo jedan članak, ali sad vidim da je tako svuda... Neki bag? --Jagoda ispeci pa reci 10:27, 17. septembar 2009. (CEST)
Software updates are being applied to Wikimedia sites; we're shaking out a few remaining issues. ovo stoji u zaglavlju svima, čak i ikonisa za novu stranu nema crvenu boju... Mislim da je nešto sistemski....--IvanM. (razgovor) 13:10, 17. septembar 2009. (CEST)
Preveli su sada poruku na srpski, tako što su je pretvorili u „Software updates are being applied to Wikimedia sites; we're shaking out a few remaining issues.“. 本 Mihajlo [ talk ] 13:54, 17. septembar 2009. (CEST)
Sad mi je jasno--Drazetad (razgovor) 13:56, 17. septembar 2009. (CEST)
To na cirilici stoji od jutros. Bas sam o tome pitala na Trgu Tehnika i rekose mi da stranica nema zato sto to stoji na cirilici... --Jagoda ispeci pa reci 14:11, 17. septembar 2009. (CEST)
- Kasno se dižete vi u Španiji, takav vam časovnik. :) Bilo je prvo na latinici. 本 Mihajlo [ talk ] 16:52, 17. septembar 2009. (CEST)
Koji nesposobnjakovići su ovi što to rade. Softver apdejts maj //. Čitav dan ne mogu da povrate osnovnu funkcionalnost. To se zove potpuna nesposobnost.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:19, 17. septembar 2009. (CEST)
Kako čitati razgovore dok traju "poboljšanja"
[uredi | uredi izvor]Ovo je privremena mjera. Kliknite na razgovor, zatim istorija, zatim kliknite na razl. To će vam dati prikaz zadnje izmjene na strani za razgovor. Svaka izmjena je obično jedna poruka.
Nadam se da ovo zlo neće dugo trajati.--Miroslav Ćika (razgovor) 16:40, 17. septembar 2009. (CEST)
- Ili možete krenuti da uređujete dotičnu stranu, pa gledati izvorni kod. Trenutno developeri pokušavaju da reše ovaj problem. Iako sam još sinoć napomenuo na potrebnom mestu da ima problema na našem projektu, tek sad su to primili k znanju i krenuli da rešavaju problem. Problem je u tome što je ovaj bag vezan samo za našu viki (verovatno zbog konverzije/varijanti, ali ne mora da znači). --filip ██ 16:44, 17. septembar 2009. (CEST)
Ponovo u se pojavili "razgovori". --79.101.197.10 (razgovor) 17:03, 17. septembar 2009. (CEST)
Šta je ovo? --Johnny B. Goode (razgovor) 13:11, 18. septembar 2009. (CEST)
Piše ti na dnu strane. Vikpedija za mobilne. --Jagoda ispeci pa reci 23:31, 18. septembar 2009. (CEST)
Događaji koji se još nisu dogodili, a o njima se piše
[uredi | uredi izvor]Imam nekoliko pitanja za zajednicu. Da li je potrebno pisati o događajima koji se još nisu dogodili - Beogradska povorka ponosa 2009. , a kako se ispostavilo i neće se dogoditi. Kakav je njihov enciklopedijsski značaj? Po ovoj analogiji mogli bismo da pišemo i o aeromitinzina (ove i prošle godine) koji se nisu dogodili iz nekih razloga? Da li je dovoljno da nešto bude planirano da bi se o tome pisalo, ili, pak mora prvo da se dogodi, pa da onda pričamo i pišemo?--IvanM. (razgovor) 17:00, 19. septembar 2009. (CEST)
Ne treba žuriti. Lako je obrisati ako se ne održi, ali prema onome što sam čuo u vestima i ovome ona je samo odložena.
Policija nije zabranila održavanje Povorke ponosa, već je preporučila da se ona, iz bezbednosnih razloga, održi na drugom mestu, izjavio je danas ministar unutrašnjih poslova .......Vlada je predložila lokaciju ispred Palate Srbija ili neku drugu gde bi policija mogla da osigura bezbednost učesnicima skupa i svim građanima, rekao je Dačić.
[12] B 92 --Drazetad (razgovor) 17:23, 19. septembar 2009. (CEST)
- Hm, izvukao si iz konteksta rečenicu. Dalje kaže: što su predstavnici ove organizacije kaklo si već zovu, odbili.--IvanM. (razgovor) 17:39, 19. septembar 2009. (CEST)
Povorke, ipak, nece biti, jer drzava nije mogla da garantuje bezbednost ucesnika[13]. A da li treba da bude clanka ili ne... Pa sad... Reakcija ima [14] (a bice ih jos, sigurna sam), a ima i polemike o tome kako je uopste doslo do otkazivanja[15] tako da se ipak radi o bitnom dogadjaju. Mislim, i samo otkazivanje tog dogadjaja JESTE dogadjaj i to vrlo bitan za srpsko drustvo koje je izgleda, palo na ispitu odbrane sloboda i osnovnih prava jednog dela svojih gradjana... --Jagoda ispeci pa reci 18:17, 19. septembar 2009. (CEST)
- Hm, otkazivanje tog dogadjaja JESTE dogadjaj i to vrlo bitan za srpsko drustvo koje je izgleda, palo na ispitu odbrane sloboda i osnovnih prava jednog dela svojih gradjana... ovde ne raspravljamo da li je parada potrebna ili ne i da li je srpski narod zbog toga pao na nekom ispitu (mislim nije pametno na ovakvom mestu iznositi bilo kakva lična mišljenja o ovakvoj temi), već da li nam ovaj članak treba ili ne, trenutno je neenciklopedijski, jer ne govori ništa konkretno, a priča o nečemu čega neće biti niti ga je bilo.--IvanM. (razgovor) 18:48, 19. septembar 2009. (CEST)
- PS. Trenutno je ovo čista promocija od članka i ništa više.--IvanM. (razgovor) 18:50, 19. septembar 2009. (CEST)
O kakvoj promociji od clanka pricas? Promociji cega? Necega sto je na kraju otkazano? Pa sve sto je bitno za jedan narod, zemlju i sl. i utice na njeno drustvo i drustvene promene treba da bude enciklopedijski clanak. Otkazivanje ove manifestacije govori dosta o stanju u srpskom drustvu. Stoga treba da postoji clanak o ovome. Mislim da je to i bilo pitanje, na koje sam ja dala odgovor, tj. svoje misljenje. Sad, mozda drugi ne misle isto, ali da bismo to znali, treba prvo da se izjasne.
A sto se tice toga da je clanak o necemu sto se nije desilo neenciklopedijski, odakle ti ta ideja? Kad bi bilo tako, onda ne bi ni OVAJ clanak postojao, a vidi koliko teksta ima... S druge strane, u ovom slucaju se JESTE nesto desilo, a to je otkazivanje jedne manifestacije zbog straha od nereda. Ima tu dosta toga o cemu bi moglo da se pise... --Jagoda ispeci pa reci 19:44, 19. septembar 2009. (CEST)
- Ajd' onda ću ja lepo da pišem o svih događajima koji su planirani ali nisu održani ipak bi trebalo i o njima da se zna nešto - da nisu održani. Metro je građevina, a ne događaj, tako da se ne mogu porediti...--IvanM. (razgovor) 20:23, 19. septembar 2009. (CEST)
- Meni samo nije jasno sto pitas kad vec unapred imas kreirano misljenje i u skladu sa njim, odgovor? Sta si ocekivao, da ti drugi samo potvrde ono sto ti vec mislis? Pitao si za misljenje, ja sam ga dala. Sad, sto se to misljenje tebi ne dopada, to je sasvim druga stvar. Uostalom, to je samo moje misljenje, mozda drugi ipak misle isto kao ti, ali to necemo znati, dok ga ne iskazu (ako su uopste zainteresovani, a ocigledno je da je interesovanje za tvoje pitanje -- malo).--Jagoda
ispeci pa reci 13:06, 21. septembar 2009. (CEST)
- Meni samo nije jasno sto pitas kad vec unapred imas kreirano misljenje i u skladu sa njim, odgovor? Sta si ocekivao, da ti drugi samo potvrde ono sto ti vec mislis? Pitao si za misljenje, ja sam ga dala. Sad, sto se to misljenje tebi ne dopada, to je sasvim druga stvar. Uostalom, to je samo moje misljenje, mozda drugi ipak misle isto kao ti, ali to necemo znati, dok ga ne iskazu (ako su uopste zainteresovani, a ocigledno je da je interesovanje za tvoje pitanje -- malo).--Jagoda