Pređi na sadržaj

Лаза Костић (antologijska edicija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Laza Kostić
Korice knjige Laza Kostić, 2011. godina
Nastanak i sadržaj
Autorpriredio
UrednikLjubomir Simović
ZemljaSrbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delaantologija
Izdavanje
Datum2011.
Broj stranica441
Serija(l)Drugo kolo, knj. 38(Deset vekova srpske književnosti)
Klasifikacija
ISBN?978-86-87079-31-1

Laza Kostić je trideset osma knjiga drugog kola u antologijskoj ediciji Deset vekova srpske književnosti, objavljena 2011. godine u izdanju Izdavačkog centra Matice Srpske u Novom Sadu.[1]

Antologijska edicija[uredi | uredi izvor]

Knjiga Laza Kostić je trideset osma knjiga objavljena u ediciji Deset vekova srpske književnosti i prestavlja deo projekta od nacionalnog značaja koji je započet u Izdavačkom centru Matice Srpske 2007. godine. Knjigu je priredio Ljubomir Simović, dok je glavni i odgovorni urednik edicije srpski književnik i akademik Miro Vuksanović.[2]

Kao i svaka knjiga u Antologijiskoj ediciji uz odabrane tekstove ima predgovor, hronologiju života i rada pisca, bibliografski prilog, napomene priređivača i izabrani tekst kritičara. Knjiga je u jednoobraznoj opremi, u tvrdom povezu, prikladnog oblika i obima, na toniranom papiru, uz elektronsku verziju (CD) s odgovarajućim dizajnom i zaštitom.[3]

U drugom kolu antologijske edicije Deset vekova srpske književnosti koji čini 10 knjiga, osim knjige Laza Kostić (knj. 38), objavljene su i Zaharija Orfelin (knj. 13), Milovan Vidaković (knj. 20), Simo Matavulj (knj. 41), Stevan Sremac (knj. 42), Petar Kočić (knj. 50), Isidora Sekulić (knj. 52), Ivo Andrić (druga knjiga) (knj. 56), Miloš Crnjanski (druga knjiga) (knj. 59) i Jovan Skerlić (knj. 109).[4]

O knjizi[uredi | uredi izvor]

Predgovor knjige čine dva teksta Ljubomira Simovića Beleške o Lazi Kostiću (napisan 1972. godine u izdanju Lazinih pesama, izdavačka kuća "Slovo ljubve") i O tragedijama Laze Kostića (napisan je za ovo izdanje, u proleće 2010. godine) u kojima autor donosi priču o Lazi Kostiću, o čoveku sa mnogo znanja i aktivnosti, talenata i interesovanja. Pisao je pesme, balade, tragedije u stihu i prozi, fantastične priče, polemike, estetičke i filozofske rasprave i studije, književne studije, pozorišnu kritiku, novinske izveštaje, prevodio, studirao prava, aktivno se bavio politikom, bio narodni poslanik i državni službenik, govorio nekoliko jezika, mnogo putovao. Izbor iz takvog života i dela priređivač knjige je predstavio u ovoj knjizi. Dok je priređivao knjigu Ljubomir Simović kako je sam istakao nije pokušavao da predstavi sve čime se Laza Kostić bavio, nego se usedsredio na ono što predstavlja vrh njegovog stvaralaštva. Napravio je izbor iz njegovog pesništva, i tome priključio ono što je po formi, po tonu i po intencijama najbliže, neke od njegovih tragedija. Dugo se dvoumio koju od dve tragedije Maksim Crnojević i Pera Segedinac svrsta u knjigu, da bi na kraju odlučio da svoje mesto u knjizi imaju obe. Izabrane pesme autor je već jednom priredio 1979. godine, za izdavačku kuću "Slovo ljubve", te nije bilo razloga da mu taj izbor ne posluži kao osnova i za ovu knjigu. Pesme koje je izabrao rasporedio je u sedam ciklusa.[2]

Za rubriku O Kostiću autor je uneo predgovor Mladena Leskovca za knjigu Lazinih pripovedaka i članaka o pozorištu i umetnosti, i zapis Vaska Pope, o Lazi, pod jednim nazivom Dva portreta Laze Kostića. Različiti po namerama, po tonu, po sadržaju, po svemu, ukazali su se autoru kao dve table jednog jedinstvenog diptiha. U tim tekstovima su naslikana dva potpuno različita portreta Laze Kostića. Ta dva teksta, kao dva portreta Laze Kostića, izdvojena su od ostalih kritičkih tekstova.[2]

U delu knjige o Lazi Kostiću nalaze se i dva suda o Lazino delu, onaj od Veljka Petrovića iz 1911. godine, i onaj iz 1941. godine od Isidore Sekulić. Tu su i tekstovi Zorana Mišića, Stanislava Vinavera i Miodraga Pavlovića objedinjeni svi pod nazivom Kritika o Lazi Kostiću.[2]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Izvod iz sadržaja:[2]

  • Predgovor
    • Beleške o Lazi Kostiću - Ljubomir Simović
    • O tragedijama Laze Kostića - Ljubomir Simović
  • Pesme
    • Mesto progovora - Među zvezdama (Vilovanka)
    • Ljubavna guja - Pod prozorom, Pogreb, Posle pogreba, Objesen, Sinoć (odlomak), Ljubavna guja, Reče gospod, Gospođici L. D. (Lenki Dunđerskoj) u spomencu, Na ponosnoj lađi...
    • U plavoj kutiji - Stvaranje sveta, Srem i Bačka, Veče, U Sremu, Oj, Avalo...
    • Grom i jek - Kolo, Ej, nesrećo..., Ej, ropski svete!, Prometej, 1863., Razgovor s uvučenom srpskom zastavom u mađistratu novosadskom, Parizu 1867-1870.
    • Među javom i med snom - San, Među javom i med snom, Dim, Postanak pesme, U noći, Moja danguba (odlomak)
    • Spomeni - Pobri J.J., Nad Kostom Ruvarcem, Na parastosu Vuka St. Karadžića, O Šekspirovoj tristagodišnjici, Spomen Jovanu Andrejeviću, Spomen na Ruvarca, Na parastosu Jelene Bozdine rođ. Belanovića, Don Kihotu, Sviračici, J.J. Štrosmajeru, Svetozaru Miletiću, pri pogrebu, na vijencu, Njenom carskom visočanstvu Stani Nikolajevnoj, vojvotkinji Lajhtenberškoj, kneginji Romanovskoj, u spomencu, Prolog za Gorski vijenac
  • Balade
    • Đurđevi stupovi
    • Minadir
    • samson i Delila
  • Himne i molitve
    • Pevačka ’imna
    • Pevačka ’imna Jovanu Damaskinu, za Srpsko pevačko društvo pančevačko
    • Santa Maria della Salute
  • Tragedije
    • Maksim Crnojević
    • Pera Segedinac
  • Hronologija - priredio Vladimir Otović
  • Selektivna bibliografija - bibliografiju sastavile Ljiljana Klevernić i Kata Mirić
  • Priređivačke napomene
  • O Kostiću
    • Dva portreta Laze Kostića - Vasko Popa, Mladen Leskovac
    • Kritika o Lazi Kostiću - Veljko Petrović, Isidora Sekulić, Zoran Mišić, Stanislav Vinaver, Miodrag Pavlović
  • Dodatak - Antologijska edicija Deset vekova srpske književnosti : koncepcijska i uređivačka načela

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Laza Kostić / priredio Ljubomir Simović”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 29. 5. 2024. 
  2. ^ a b v g d Simović, Ljubomir, ur. (2011). Laza Kostić. Novi Sad: Izdavački centar Matice srpske. str. 5—37, 407—441. ISBN 978-86-87079-31-1. 
  3. ^ „Koncepcijska i uređivačka načela”. icms.rs. Pristupljeno 29. 5. 2024. 
  4. ^ „Antologijska edicija Deset vekova srpske književnosti (drugo kolo u 10 knjiga, 2011)”. icms.rs. Pristupljeno 29. 5. 2024. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]