Rdovo
Rdovo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Opština | Vladičin Han |
Stanovništvo | |
— 2011. | 136 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 46′ 00″ S; 21° 59′ 58″ I / 42.7667° S; 21.9994° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 847 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Rdovo je naselje u Srbiji u opštini Vladičin Han u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 136 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 162 stanovnika).
Položaj i tip[uredi | uredi izvor]
Ovo planinsko selo sa svojim prostranim atarom zauzima visok greben između dolina Radovske i Zebinske Reke (na karti: Letoviška R.), levih pritoka J. Morave. Okolna naselja su Zebince, Kukavica (okolina Vl. Hana) i druga. Stanovnici se vodom snabdevaju sa izvora i iz nekoliko bunara (u D. Mahali). Pojedini krajevi atara imaju ove nazive: Tumba, Valjovska Čuka, Vlainja (1451), Venci, Preslap, Čuka, Popov Dub, Ajkova Čuka, Selište, Staro Selo, Gredak, Kućište, Piskavica, Bačkalo, Mečkara, Kruška, Ćupački Rid. Rdovo ima veoma razbijen tip. Postoje mahale i pojedine usamljene kuće. Mahale se zovu: Gornja, Donja, Staro Selo i Šopovi. Mahala Staro Selo obiluje dobrom vodom, dok Donja Mahala u tome oskudeva. Ukupno naselje broji 59 domova (1959. g.).
Starine i prošlost[uredi | uredi izvor]
Opšta je tradicija, da je nekada ovaj kraj levo od J. Morave na planini Kukavici i oko nje bio naseljen strim stanovnicima „od pravoslavne srpske vere" . Iza toga, zbog nekih događaja, a pojedini seljaci kažu zbog čume ("od pomora"), nastao je „ Pustosel". Tada jedino nije nastradalo selo Kostomlatica u susednoj okolini Vl. Hana. U Rdovu postoji potes Staro Selo. Tako se zove i jedna mahala koja se danas nalazi tamo. U Starom Selu je i mesto Zadine. Sadašnji seljaci smatraju, da je na Starom Selu bilo kuća „od prednjeg srpskog naroda“ Posle pomenutog „pustosela" počela su da se osnivaju nova naselja. Rdovo je osnovano u drugoj polovini XVIII veka. Prvi doseljenik bio je neki Deda Stanko. Od njega se namnožio rod Deda Stankovi ili Girci. Zato za njih neki kažu da su „starosedeoci". Uskoro posle njih je došao predak današnjeg roda Deda Ilijini. Kasnije su se naselili i preci ostalih rodova. Seoska slava u Rdovu je Spasovdan. U narodu se govopi, da je nekada planina iznad sela Rdova bila pod borovom šumom. U dolinama potoka sada se nalaze zatrpana borova stabla. Marko Marković iz ovog sela na mestu Strugari iskopao je u nanosu jedno borovo stablo i od njera izrezao daske. Drugo borovo stablo, potpuno ugljenisano, pronađeno je u mahali Staro Selo kod mesta Zadine. Na pomenutoj planini sada nigde ne raste borova šuma. Na planini Kukavici, oko vrha Vlainja, do balkanskog rata leti su pasli ovce i konje stočari u narodu zapamćeni kao Ašani. Jedan takav Ašan poslednji put pojavio se sa stokom oko 1920. g. U Rdovu i susednom selu Zebincu dalje od kuća podignute su stočarske zgrade („trla"). U njima seljaci skupljaju slamu, šumu i seno. Od vršidbe i kosidbe i cele zime do Blagovesti u trlima je stoka. Otada pa do berbe useva i cena stoka boravi na drugim mestima atara gde nema njiva i livada. 36or stočarskih zgrada ova sela izgledaju kao velika naselja.[1]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Rdovo živi 127 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 51,8 godina (50,5 kod muškaraca i 53,1 kod žena). U naselju ima 62 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,19.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 2 | 1 | ||
75—79 | 4 | 4 | ||
70—74 | 5 | 12 | ||
65—69 | 11 | 11 | ||
60—64 | 4 | 2 | ||
55—59 | 4 | 8 | ||
50—54 | 2 | 4 | ||
45—49 | 12 | 6 | ||
40—44 | 4 | 4 | ||
35—39 | 6 | 1 | ||
30—34 | 1 | 4 | ||
25—29 | 2 | 1 | ||
20—24 | 5 | 4 | ||
15—19 | 4 | 1 | ||
10—14 | 1 | 2 | ||
5—9 | 1 | 3 | ||
0—4 | 0 | 0 | ||
Prosek : | 50,5 | 53,1 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 66 | 18 | 41 | 7 | 0 | 0 |
Ženski | 63 | 8 | 38 | 17 | 0 | 0 |
UKUPNO | 129 | 26 | 79 | 24 | 0 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 32 | 16 | 0 | 0 | 10 |
Ženski | 9 | 8 | 0 | 0 | 1 |
UKUPNO | 41 | 24 | 0 | 0 | 11 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 3 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 3 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 1 | 0 | 0 | 1 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 68-70 strana
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.