Davidovica
- Za članak o istoimenom manastiru, pogledajte članak manastir Davidovica.
Davidovica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Moravički |
Opština | Gornji Milanovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 54 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 09′ 00″ S; 20° 25′ 00″ I / 44.15° S; 20.416666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 406 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 032 |
Registarska oznaka | GM |
Davidovica je naselje u Srbiji u opštini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 54 stanovnika. Udaljeno je 19 km od Gornjeg Milanovca u pravcu Ljiga. Nalazi se na nadmorskoj visini od 280 do 400 m i na površini od 570 ha.[1]
Ovde se nalaze Krajputaš Miloju Đorđeviću u Davidovici, Krajputaš Jakovu Janićijeviću u Davidovici i Stari spomenici na seoskom groblju u Davidovici.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Po predanju, selo je osnovao čovek po imenu David. Naselje je po njemu dobilo naziv.
Pred najezdom Turaka ljudi su se masovno iseljavali iz ovog sela. U 18. veku novi doseljenici iz Starog Vlaha i Crne Gore naselili su selo i pomešali se sa starosedelačkim stanovništvom. U turskim popisima selo se zove Davidovica.[1]
Na lokalitetu poznatom pod nazivom Crkvine postoje tragovi stare pravoslavne crkve, što potvrđuje dug vek naseljenosti ovog područja.[1]
Selo je pripadalo opštini i školi Šilopaj. Do 1939. godine selo je pripadalo parohiji crkve Svetog arhangela Gavrila u Zagrađu, a od tada parohiji crkva Svetog Nikole u Šilopaju. Seoska slava je Mali Spasovdan.[1]
U ratovima u periodu od 1912. do 1918. godine selo je dalo 71 ratnika. Poginulo ih je 37 a 34 je preživelo.[1]
Demografija
[uredi | uredi izvor]U popisima selo je 1910. godine imalo 275 stanovnika, 1921. godine 300, a 2002. godine taj broj je spao na 91.[1]
U naselju Davidovica živi 91 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 64,2 godina (59,5 kod muškaraca i 68,4 kod žena). U naselju ima 47 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,94.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 2 | 0 | ||
80+ | 4 | 8 | ||
75—79 | 5 | 7 | ||
70—74 | 7 | 4 | ||
65—69 | 4 | 11 | ||
60—64 | 5 | 8 | ||
55—59 | 2 | 2 | ||
50—54 | 2 | 4 | ||
45—49 | 2 | 2 | ||
40—44 | 2 | 1 | ||
35—39 | 5 | 0 | ||
30—34 | 1 | 0 | ||
25—29 | 1 | 0 | ||
20—24 | 0 | 0 | ||
15—19 | 2 | 0 | ||
10—14 | 0 | 0 | ||
5—9 | 0 | 0 | ||
0—4 | 0 | 0 | ||
Prosek : | 59,5 | 68,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 44 | 11 | 27 | 5 | 0 | 1 |
Ženski | 47 | 0 | 29 | 18 | 0 | 0 |
UKUPNO | 91 | 11 | 56 | 23 | 0 | 1 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 19 | 12 | 0 | 0 | 2 |
Ženski | 5 | 5 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 24 | 17 | 0 | 0 | 2 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 2 | 0 | 1 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 2 | 0 | 1 | 1 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 1 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v g d đ Đuković, Isidor (2005). Rudničani i Takovci u oslobodilačkim ratovima Srbije 1912-1918. godine. Gornji Milanovac: Muzej Rudničko-takovskog kraja. str. 190.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.